Lepi "dragoljub"

23. 05. 2007. 15:27

"Драгољуб" је биљка која воли топла и сунчана места

"Dragoljub" je jednogodišnja vrtna biljka koja svojim rastom može da bude grmolika ili penjačica. Potiče iz toplih krajeva Perua, Kolumbije i Ekvadora. "Dragoljub" je zbog toga biljka koja voli topla i sunčana mesta.
Prepoznatljiv je po svojim svetlozelenim listovima koji imaju peteljku u sredini kruga. Strogo je formiranog oblika malo grbavog kruga koji presecaju sedam žilica. Tako predivno lišće samo je podloga za još lepše žarko obojene cvetove u žutoj, ružičastoj, crvenoj te narandžastoj boji, i levkastog oblika promera tri do pet santimetara. Cvetovi mogu da budu jednostavni ili dupli tj. puni. Takođe mogu da budu uz jednobojne koji su najčešći i cvetova koji su dvobojni ili čak i trobojni.

Zavisno od vrste koju posadimo, biljka može da poraste od 25 do 35 santimetara grmolike vrste, i više od 2 metra penjačice. Može se saditi i u visećim posudama. Ukoliko se sadi da se penje prema gore, treba malu pomoć, potrebno ga je malo privezati. Grmolike vrste koje ostavljamo da rastu po zemlji i da prave pokrivač tla treba saditi na malo većem razmaku i to od 40 do 50 santimetara.

Sadi se kao što je već rečeno na topla i sunčana mesta i polusunčana u proleće . I samo ponekad može da mu pogoduje suvo i peskovito tlo koje je dobro drenažno i slabo plodno. Ukoliko je tlo bogato, biljka slabije cveta i samo se stvara zelena masa. Zbog toga biljku ne treba prihranjivati i ne treba je previše zalivati. Ponekad dobro podnosi suva razdoblja.

Cvetovi i listovi "dragoljuba" sadrže dosta vitamina Ce i jestivi su, a cvetni pupoljci i plodovi ukusom podsećaju na biber, pa mogu biti zamena za kapare. Zbog sadržaja vitamina služi kao proletna salata – mlado lišće treba sitno iseckati, malo posoliti i dodati limunov sok – uzima se bar jedanput na dan, ili se iz sveže biljke iscedi 10-15 grama soka za istu svrhu.