Latinska Amerika ljuta na Evropljane

05. 07. 2013. 13:00

Окићен венцима коке и цвећа: Ево Моралес (Фото Ројтерс)

Bolivijski predsednik Evo Morales osvežio je svoju harizmu vrativši se kući kao zvezda posle nezapamćenog tretmana koji su mu priredili Evropljani, zanemarivši njegovu predsedničku funkciju, u ime potrage za odbeglim američkim obaveštajcem Edvardom Snoudenom.

Iako su noći u bolivijskim andskim visinama prohladne, hiljade ljudi izašle su na trgove La Paza da izraze otpor prema Evropi koja je zadržavši Moralesov avion na bečkoj aerodromskoj pisti čitavu noć, kako kažu, prekršila sve međunarodne konvencije i duboko povredila ne samo Boliviju već i čitav latinoamerički kontinent.

Iste najoštrije reči koje se godinama upotrebljavaju protiv Vašingtona, ovoga puta su upućene Starom kontinentu, naročito Francuskoj i Španiji: „Vaša demokratija je imperijalna”, „Francuzi, vi ste kolonijalisti”, „Francuzi, sluge Amerike”. Uz ove transparente narod okupljen oko ambasade Francuske u La Pazu ili konzulata Španije u Santa Kruzu, klicao je i Moralesu kao branitelju latinoameričkog dostojanstva i suvereniteta.

Da je zabrana Moralesovom avionu da preleti francuski, španski, italijanski i portugalski vazdušni prostor uznemirila čitav region, pokazali su i ambasadori mnogih latinoameričkih zemalja koji su došli da dočekaju bolivijskog predsednika iako je već bila prošla ponoć.

Nije u pitanju samo to što je predsednik stigao kući sa 24 časa zakašnjenja, već što je za taj jedan dan dobar deo Latinske Amerike, pre svega onih zemalja koje slede put bolivarskog socijalizma zacrtanog od preminulog Uga Čavesa, ponovo izgubio teško uspostavljeno poverenje u ono što se zove Zapad.

Od toga će ovoga puta više štete imati Španija, Portugalija i Francuska koje pokušavaju da osvoje rastuća tržišta u Argentini, Urugvaju, naftonosnoj Venecueli, kao i gasom i rudnim blagom bogatoj Boliviji. Evropske kompanije i ovako su sa Buenos Ajresom ili Karakasom imale već dovoljno nesporazuma zbog iznenadnih zakona o nacionalizaciji ili naglog rasta oporezivanja.

Latinoamerički analitičari uveliko ukazuju na presedan u tretmanu jednog predsednika, i navodeći niz međunarodnih konvencija koje su prekršene, oni kao i kompletna javnost zaključuju da takva „greška” nije slučajna, već da je odraz „kolonijalnog osvajačkog stava prema Zelenom kontinentu”.

Uprkos izvinjenjima iz Pariza i Madrida, uz konfuzna pravdanja francuskog predsednika Fransoa Olanda da se „nije znalo ko je u predsedničkom avionu”, ogorčenje u Pazu nije splaslo. Spaljene su zastave EU i Francuske, a ambasada SAD otkazala je svečani prijem povodom proslave Dana nezavisnosti.

Oživela je stara retorika koja ukazuje na nerazumevanje između dva sveta.

„Imperija i njene sluge nadaju se da će ugrožavanjem predsednika zastrašiti narod i socijalne pokrete koji se bore za slobodu. Neće u tome uspeti, jer nismo više u kolonijalizmu”, poručio je Morales čim je posle neprospavane noći sleteo na aerodrom. „Vreme je za narod da se odupre invazijama i pljački našeg prirodnog blaga.”

Šansa da evropske zemlje prošire svoju ekonomsku delatnost na latinoameričkom području dobrano je narušena. Jer, kako da sada neki evropski visoki zvaničnik putuje bez straha u Latinsku Ameriku, kada u međunarodnim odnosima važi princip reciprociteta, pitaju se neki od najradikalnijih latinoameričkih komentatora.