Tkanine kraljeva

26. 05. 2007. 17:27

Типичан пример уметности народа Куба (Фото: Каталог Музеја афричке уметности)

Skupocene tkanine u koje su pripadnici afričkog plemena Kuba povijali svoju novorođenčad ili ispraćali pokojnike na "susret" sa precima biće izložene u Muzeju afričke umetnosti do kraja maja, iako je, prema prvobitnom planu, eksponate već trebalo pakovati i poslati u Belgiju. Međutim, zbog velikog interesovanja publike i vrednosti izložbe, Muzej je odlučio se privatna zbirka bogatog kolekcionara afričkih umetnina zadrži u Beogradu još neko vreme. Tako će je videti i publika predstojeće manifestacije Noć muzeja.

Novost iz Muzeja afričke umetnosti ide na ruku zainteresovanima za magiju, animizam i rituale podsaharskog sveta koji još nisu stigli da posete izložbu "Pogled na umetnost naroda Kuba". Interesovanje je prethodnih meseci pokazala i evropska publika, između ostalih i posetioci pariskog muzeja "Daper".

– Reč je o izuzetno cenjenim tkaninama, poznatim svuda u svetu. Narod Kuba ih je ručno izrađivao u periodu od 16. do 20. veka. One su tipičan izraz umetnosti ovog naroda koji nastanjuje centralni deo države Kongo. Koristili su fine niti rafije, tkanje je dugo trajalo i zato su pravljene samo za dvor ili porodice bogatih plemenskih porodica. Od njih je izrađivana ceremonijalna odeća za oba pola, suknje i pregače. Na našoj izložbi nalaze se 44 tkanine sa prepoznatljivim geometrijskim motivima, prisutnim i na drugim tradicionalnim predmetima, figurama, lulama, češljevima i ceremonijalnim noževima – ističe Emilija Poznanović, kustos-saradnik Muzeja afričke umetnosti.  

Tkanine su korišćene u ritualima života i smrti, u ceremonijalnom odavanju počasti i drugim prilikama. Onaj ko bi se ogrnuo vrednim platnom, smatran je uzvišenim u celoj zajednici. Dezen je apstraktan. Ponavljaju se motivi linija, trouglova i pravougaonika. Rukotvorine su prenele prirodne nijanse Afrike, zemljanu paletu, boju peska i cigle.

– Geometrijski motivi kakvi se nalaze na tkaninama naroda Kuba broje oko 7000 različitih vrsta i podvrsta. Stručnjaci kažu da datiraju iz neolita. Zbog vremena i truda potrebnog za izradu, bile su izuzetno cenjene i služile su kao sredstvo razmene i plaćanja. Njihovu vrednost prepoznaju kustosi i kolekcionari iz svih delova planete – dodaje Emilija Poznanović.  

Kolekcionari afričkih ritualnih predmeta na terenu uveliko tragaju za novim komadima vrednih tkanina. Privatne zbirke sve su dragocenije. Kako u muzejima širom sveta, tako i u beogradskom Muzeju afričke umetnosti, nadaju se da će ih baš oni još jednom dobiti na "čuvanje".