Susret starog i novog

04. 07. 2007. 16:05

Поглед с друге стране улице (Фото Раде Крстинић)

Nekadašnja Palata Penzionog fonda i služitelja Narodne banke na Terazijama 29 u Beogradu izdvaja se kao najznačajnije delo u arhitektonskom opusu Grigorija Ivanoviča Samojlova, kozaka i jednog od 40.000 Rusa koji su emigrirali u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca posle tamošnje revolucije. Od tada (1921. godine), pa do smrti 1989. godine, Grigorije Samojlov darovao je Beogradu i mnogim drugim gradovima bivše Jugoslavije mnoge građevine. Za šest decenija stvaralaštva uradio je oko 180 projekata, a njegovim najznačajnijim delom smatra se upravo zdanje na Terazijama 29 koje je nedavno proglašeno spomenikom kulture.

Novopečeni spomenik kulture građen je u periodu od 1938. do 1940. godine i poznat je kao Palata bioskopa "Beograd": u ovoj zgradi se nalazio najčuveniji predratni bioskop. Građena je kao monumentalni ugaoni stambeno-poslovni objekat. Raspored prostorija prati ugaonu kompoziciju zgrade tako da su sva odeljenja organizovana oko centralnog pravougaonog prostora sa polukružnim završetkom. U arhitektonskom smislu u ovom zdanju sažimaju se dva stilska opredeljenja: akademizam i modernizam.

Materijal fasade, njena trodelna podela na centralni i dva bočna rizalita, kao i horizontalni venci svedoče o akademskom pristupu. Fasada je, međutim, pročišćena u povučenom prizemlju – za ulaze, vestivil i izloge korišćeni su novi materijali, staklo i metal, a uobičajeni arhitektonski motivi korišćeni su na nov način da istaknu modernu vertikalnost građevine.

Bioskop "Beograd" je bio dekorisan u duhu art dekoa, a u njemu su bile razne novine: tabla s lampicama koje su označavale slobodna mesta, lampica pored sedišta koju aktivira recepcioner u slučaju da ste tokom projekcije dobili telefonski poziv, prva klimatizacija u gradu, polukružni hol u ogledalima, što stvara utisak punog kruga... Inače, Samojlovljeva ideja kako da se vizuelno uveća prostor od tada je u svim arhitektonskim udžbenicima nacrtne geometrije.

Na kraju životnog i stvaralačkog puta, Samojlov je projektovao i preuređenje ovog bioskopa u – Pozorište na Terazijama. To je ujedno bio i njegov poslednji rad.

Novi spomenik kulture koji se nalazi na uglu između Trga Nikole Pašića i Terazija je objekat značajne arhitektonske i kulturno-istorijske vrednosti, jedno od obeležja Terazija.

U mere zaštite stare i lepe zgrade spada i očuvanje svih dekorativnih elemenata i zadržavanje autentičnosti fasade. Ipak, adekvatnim izmenama bioskopske dvorane dobiće se moderno pozorište, što podrazumeva najveće izmene u zoni bine i stvaranja novog prostora za orkestar.

Povešće se računa i o očuvanju i održavanju reprezentativnosti glavnog ulaza u pozorište, ali i još o ponečemu što će doprineti da zgrada ostane spolja ista ko nekad a iznutra prilagođena potrebama modernog pozorišta.