Hrvatska uskoro pod sankcijama EU
Европска комисија је закључила да је хрватско кршење приступног уговора озбиљно: Вивијан Рединг (Фото Бета)
Komesari Evropske komisije podržali su predlog potpredsednice te komisije Vivijane Reding da se hrvatskoj nametnu sankcije, potvrdila je njena portparolka Mina Andrejeva. Redingova je zajedno s predsednikom EK Žozeom Manuelom Barozom i komesarom Štefanom Fileom obavestila kolegijum komesara da Hrvatska krši odredbe o evropskom nalogu za hapšenje.
Procedura za pokretanje sankcija mogla biti pokrenuta već ove sedmice, o čemu će pismeno biti obaveštene sve zemlje članice EU. Očekuje se da najpre bude suspendovan novac namenjen za uvođenje „Šengena”, što je otprilike oko 80 miliona evra. Hrvatski mediji javljaju da gubitak za zemlju nije samo materijalne prirode jer se ovakvim mehanizmima samo usporava ostvarenje interesa Hrvatske da se što pre priključi Šengenskom sporazumu. Ukoliko sankcije budu pojačane pominje se i mogućnost uvođenja postpristupnog nadgledanja kakvo imaju Bugarska i Rumunija, a ukoliko dođe do blokade svih evropskih fondova Zagreb bi mogao da izgubi i do milijardu evra.
„Jutarnji list”, pozivajući se na izvore u Briselu, piše da Hrvatska još može sve da spreči ako dostavi informacije da je spremna da promeni spornu odredbu zakona onako kako traži Evropska komisija, a to je da se u potpunosti uskladi s pravilima Evropske unije, na šta se Hrvatska obavezala u toku pregovaračkog procesa.
Vivijan Reding je podnela izveštaj o kršenju evropskog naloga za hapšenje u Hrvatskoj, nakon čega je prihvaćen njen predlog da se Hrvatskoj uvedu sankcije u skladu sa članom 39. hrvatskog pristupnog ugovora. Komisija je zaključila da je hrvatsko kršenje pristupnog ugovora ozbiljno i da komisija mora delovati u skladu sa pomenutim članom.
Problem je nastao nakon što je vlada Zorana Milanovića neposredno uoči priključenja Hrvatske EU donela zakon kojim se krivična dela počinjena pre avgusta 2002. godine smatraju zastarelim.
Premijer je pokušao da objasni da takvom odredbom pokušava da od progona zaštiti hrvatske branitelje, ali je zakon kolokvijalno nazvan „Leks Perković”, s obzirom na to da se njime onemogućava izručenje bivšeg funkcionera jugoslovenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića, kojeg Nemačka traži zbog ubistva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.
Iako je Redingova upozorila da takav zakon ne može proći, Milanović je, podsećaju mediji, odgovorio agresivnom retorikom. A nakon što je morao da popusti, premijer je rekao da će zakon ipak biti promenjen i prilagođen evropskim propisima, ali će njegova primena, kako je rekao, početi tek polovinom jula naredne godine. Brisel, međutim, takvim pristupom nije zadovoljan.
D. V.