Triler na Kapitol hilu

16. 10. 2013. 12:30

Догађаји на Каптол хилу све више подсећају на завршнице филмова о Џемсу Бонду: Конгрес САД (Фото Ројтерс)

Od našeg stalnog dopisnika

Vašington – Politički triler u Vašingtonu bliži se kraju i, kako je zapazio jedan američki kolega, sve više podseća na završnice filmova o Džemsu Bondu: atomska bomba se demontira tek kad je do njene eksplozije ostalo nekoliko minuta.

Po optimističkom scenariju, tako će se desiti i ovoga puta – pod uslovom da ne prevlada onaj pesimistički. U ulozi spasilaca Amerike od njenog prvog bankrota u istoriji ovoga puta su dvojica senatora, vođa demokratske većine u gornjem domu Kongresa Heri Rid i lider republikanske manjine Mič Mekonel, koji su u ponedeljak uveče obelodanili da su „blizu” sporazuma i da još samo treba da ispeglaju neke detalje.

Ovaj nagoveštaj raspleta učinio je nepotrebnim najavljeni sastanak predsednika Baraka Obame i kongresnih prvaka iz obe partije, ali je hepiend i juče bio pod znakom pitanja, s obzirom na to da je tvrda frakcija republikanaca u donjem, Predstavničkom domu najavila da će ostati pri svome, da neće dati zeleno svetlo ni za fiskalnu deblokadu vlade niti za podizanje plafona za zaduživanje, jer nije dobila ono zbog čega je pod njenim pritiskom ova kriza i izazvana: uskraćivanje finansiranja Obamine zdravstvene reforme.

Plan je bio da se sporazum pred Senat iznese juče po podne i usvoji po hitnoj proceduri – što znači da se tome ne usprotivi nijedan od 54 senatora demokrata, niti 46 republikanaca – a da se potom isto tako hitno, već danas, o tome izjasni Predstavnički dom. Niko, međutim, juče nije bio siguran da će to biti izvodljivo.

Najveća neizvesnost je u mogućnosti da senator Ted Kruz, republikanac iz Teksasa, koji je bio i pokretač ove krize, i koji se zarekao da će „učiniti sve što je u njegovoj moći” da obesnaži Obaminu reformu, svojim glasom „protiv” ceo dogovor učini mrtvorođenim već na prvom koraku.

Druga prepreka je jučerašnja inicijativa republikanaca u Predstavničkom domu da oni Senatu pošalju svoj najnoviji predlog za rasplet, koji u vezi sa zdravstvenom reformom sadrži neka rešenja koje su demokrate već odbacile.

Plan Rida i Mekonela predviđa da se ovlašćenja vlade da se zadužuje preko postojećeg limita od 16,7 biliona (hiljada milijardi) dolara odobri s rokom važnosti do 7. februara, dok bi fiskalna deblokada vlade stupila na snagu odmah, s tim da bi ona do sredine januara bila finansirana na nivou iz prethodne fiskalne godine (okončane 30. septembra).

U međuvremenu, dve partije bi povele pregovore o dugoročnijim budžetskim pitanjima, ali i o jednom relativno hitnom: ukidanju takozvanog sekvestra, automatske blokade pojedinih budžetskih stavki što su republikanci iznudili u prethodnoj fiskalnoj krizi, kada je Amerika bila na „fiskalnoj litici”.

Demokrate i Obama pristali su na samo minornu promenu u zdravstvenoj reformi čije je sprovođenje počelo 1. oktobra: mogućnost provere da li su oni koji će primati državne subvencije za svoje polise zdravstvenog osiguranja zaista, po nivou svojih primanja, kvalifikovani za to.

Berze ni juče nisu pokazivale veliku nervozu, što znači da su investitori optimisti da će se neko rešenje ipak naći. Tom optimizmu verovatno doprinosi i povećani pritisak vodećih ljudi Volstrita na republikance sa kojima su u neformalnom paktu. Faktor rizika u ovom kontekstu je pomenuto tvrdo republikansko krilo, koje smatra da su opasnosti od američkog bankrota – za šta bi uslovi, ne bude li raspleta, bili stvoreni već sutra u ponoć – po američku i svetsku ekonomiju prenaduvane, a da bi izvestan potres čak bio dobar za njihovu stvar.

---------------------------------------------------

NSA žanje imejl adresare

Vašington – Američka Nacionalne bezbednosna agencija (NSA) „žanje” na stotine miliona imejl adresara širom sveta, među kojima mnogi pripadaju i Amerikancima, piše „Vašington post” pozivajući se na neimenovane više funkcionere obaveštajnog establišmenta i dokumente koje je obelodanio Edvard Snouden. To joj omogućava da „mapira” sve kontakte u internet komunikacijama i napravi bazu podataka telefonskih brojeva, kućnih adresa i kontakata ogromnog broja ljudi, bez njihovog znanja i pristanka.