Donacija vredna 130.000 evra

17. 10. 2013. 22:00

За опремање болнице у Ужицу заинтересоване и прекограничне општине (Фото С. Јовичић)

Užice – Zdravstvu jugozapadne Srbije nedostaje kardiohirurška sala i u tu svrhu je upravo povedena akcija u Užicu. „Imamo srce da podržimo srce koje posustaje“, geslo je te akcije, u koju se donatori već uključuju, pa je deo potrebnog novca za kratko vreme obezbeđen. A priča ima i širi smisao: tu novu salu u užičkoj bolnici, uz žitelje Zlatiborskog okruga, koristiće i stanovništvo istočnog dela Republike Srpske, uglavnom višegradskog područja.

Na donatorskoj večeri za ovu akciju, koja je u gradu na Đetinji održana pod pokroviteljstvom užičke gradske uprave i princeze Katarine, ovdašnji privrednici i drugi donatori darovali su za kardiohiruršku salu ukupno 102.560 evra i oko četiri miliona dinara. Najveći darodavac je preduzeće „Putevi Užice“ preko svojih gradilišta u Sočiju u Rusiji, a, uz ostale, pomoć daje i opština Višegrad.

O značaju kardiohirurgije za zdravstvo ovog kraja direktorka užičke bolnice dr Jelena Raković Radivojević, koja je i sama poklonila 200.000 dinara za ovu namenu, kaže: – Na različite kardiohirurške intervencije iz Zlatiborskog okruga u Beograd se šalje najmanje 300 pacijenata godišnje. Tamo na intervenciju čekaju i po nekoliko meseci. Ovim projektom smanjićemo te liste čekanja i troškove pacijenata. Imamo angio-salu, ali ne i kardiohiruršku, koja je potrebna kod komplikacija koje se mogu desiti u angio-sali. Gledajući šta se u njoj, kao anesteziolog, dešavalo svih ovih godina, bila mi je dužnost da potražim pomoć od eminentnih stručnjaka u Beogradu i zajedno s njima, uz pomoć užičke gradske uprave i donatora, krenemo u ovaj poduhvat – ističe direktorka bolnice.

U toj ustanovi, po njenim rečima, postoji odgovarajući prostor za salu, ali nedostaje kardiohirurška oprema. Za početak tog projekta, kaže ona, potrebno je od 50.000 do 80.000 evra, a sve košta između 400.000 i 450.000 evra. Donatori su, evo, već prilično doprineli, a pomoć se očekuje i od Ministarstva zdravlja.

Na značaj kardiohirurške sale u Užicu ukazuju i naši vodeći kardiolozi, koji su ovih dana okupljeni na Zlatiboru na svom 19. kongresu sa međunarodnim učešćem. Predsednik Udruženja kardiologa Srbije prof. dr Milan Nedeljković napominje da užički region pokriva veliku površinu na kojoj živi gotovo 400.000 stanovnika, a pola Srbije, kako kaže, prođe ovuda u letnjim mesecima putujući na more i planine, pa su potrebni uslovi da se brzo i stručno obave zamene valvula, bajpas operacije i druge.

– Kroz naš rad smo, takođe, utvrdili da ljudi iz ovog kraja genetski imaju znatno veće glavne arterije, pa su potrebni i veći kateteri, interventne kateterizacione cevčice i slične posebnosti. A otvaranje ove sale posebno je važno za Višegrad i susedne delove Republike Srpske. Na tom području ima oko 200.000 stanovnika koji su, zarad brze intervencije na srcu kod akutnog infarkta ili disekcije aorte, bili prinuđeni da putuju 300 do 500 kilometara, dok im je Užice na sedamdesetak. Predstavnici našeg Fonda zdravstva uskoro će utvrditi tu saradnju sa predstavnicima Republike Srpske, o uslugama koje će, naravno, oni plaćati – ističe profesor Nedeljković.

Po rečima profesora Branka Beleslina, povodom inicijative za otvaranje kardiohirurških sala u regionalnim centrima imali su ozbiljnu diskusiju u radnoj grupi za interventnu kardiologiju. – Uspeo je da nadvlada stav grupe doktora koji su smatrali da treba da se razvijaju regionalni centri, za razliku od druge čiji je stav da regionalni centri sačekaju a da treba ponovo obnoviti sale u Beogradu i velikim centrima. Posle toga su krenule da se otvaraju sale, najpre u Valjevu, evo sprema se u Užicu, uskoro i u Zaječaru. Unutar našeg esnafa pokazali smo želju da se Srbija zdravstveno regionalizuje, jer se stalno susrećemo sa zapadnoevropskim zemljama gde, praktično, svaki manji grad ima i salu za kateterizaciju i sjajne hirurge. Prvi aspekt je da se ljudi leče na kvalitetniji način, drugi da se ceo kraj podiže, a treći, s obzirom da imamo novi talas odlaženja mladih lekara, da im se ponudi vizija i perspektiva koja može da ih zadrži – sumira Branko Beleslin.