Fabrike na "doboš"
У стечају је и некад чувени "Фаграм" (Фото Л. Адровић)
Smederevo – Ako izuzmemo fabriku Ju-Es Stil Srbija koja je, pošto su je kupili Amerikanci, od nekadašnjeg Sartida gubitaša prerasla u jednog od najvećih srpskih izvoznika, ostale firme u Smederevu ne mogu da se pohvale zavidnim poslovanjem. Fabrika štednjaka "Milan Blagojević", koju je proslavio čuveni "smederevac", nekada je "vadila" smederevski prosek plata koji je vazda bio na dnu lestvice gradova u Srbiji. Danas, ova fabrika posluje u sastavu beogradske firme "Invej" i njeno poslovanje i planovi postali su nedostupni za javnost.
Smederevska fabrika železničkih vozila "Želvoz" na pragu je privatizacije koju su u "Smederevskim novinama" nazvali "skandalom", jer "ukoliko vlada Srbije dozvoli prodaju jedinim ponuđačima, rumunskoj firmi "Grampet", kvadrat nekadašnjeg giganta bio bi prodat za oko 3,6 evra", tvrde u ovom listu, a tu informaciju niko nije demantovao.
U opštini Smederevo desetak firmi prodato je na javnoj aukciji, a nije zanemarljiv broj radnika koji su se nakon njihove privatizacije našli "na ulici". Najgore su prošli zaposleni u Štampariji "Dimitrije Davidović" gde je pre dve godine Poreska uprava izvršila prodaju poslovne i upravne zgrade zbog neizmirenih obaveza prema državi, te su oni završili na listi zavoda za zapošljavanje. Ruže ne cvetaju ni u "Nikoli Krgi", a u nekadašnjem smederevskom tekstilnom preduzeću "Ukras", čiji je sadašnji vlasnik šabački "Uno Martin", bez posla su ostala 53 radnika, iako je u pogone u Smederevu uloženo više od 20 miliona dinara.
Nadaleko čuvena "Ishrana Smederevo" čije je akcije pod "spornim" okolnostima kupio Poslovni sistem ITH iz Beograda, daleko je u odnosu na period ekspanzije i razvoja, a njeni radnici koji su svojevremeno Smederevce hranili "hlebom koji se od duše pravi", ostali su, uglavnom, bez hleba.
Firme "Uniteh" i "Jugovo" prodate su po prethodnom Zakonu o svojinskoj transformaciji, a ima i firmi koje niko neće da kupi već duže vreme jer je njihovo poslovanje ispod nivoa rentabilnosti ili su u stečajnom postupku.
Pravi primer je nekadašnji monopolista u smederevskoj trgovinskoj mreži, firma "Dunav", koja se prodaje još od kraja 2002. godine. Komplikacije oko dokazivanja vlasništva, odvajanja vrste zemljišta, procene vrednosti kapitala i obezbeđenja raznih dozvola i papira, otežavaju privatizaciju. Više od 200 radnika dobilo je otpremnine prodajom dela imovine, a za ostale je ponestalo para.
Firme u stečaju prolaze najlošije, a u Hotelu "Smederevo" i građevinskom preduzeću "16. oktobar", stečajni postupak okončan je bankrotstvom.
Poljoprivredni kombinat "Godomin" grca u problemima oko prodaje. Zamršeni imovinskopravni odnosi u toj firmi doveli su do toga da smederevsko vinogorje prekrije korov, a da se zapravo još nije izvršilo ni razgraničenje, a kamoli uknjiženje zemljišta nekad perspektivnog proizvođača voća i vina. Radnici "Godomina" završili su na spisku nezaposlenih i jedni su od mnogih poverilaca koji čekaju unovčavanje imovine.
Firma "Velur" u stečaj je otišla još početkom 2003. godine kada je imala 143 zaposlena radnika, a od polovine aprila prošle godine više nema radno angažovanih. Svi su na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, a imovina "Velura" je prodata da bi se namirili poverioci. Na atraktivnoj lokaciji gde se nekada nalazila fabrika gradi se stambeno-poslovni objekat, a zgrada nekadašnjeg tekstilnog proizvođača porušena je do temelja.
U stečaju su još i: DD "Simaks", Zemljoradnička zadruga "Drugovac", HP "Fagram", "Fagram – proizvodnja", "Jedinstvo-holding" i "Jedinstvo-Kolari". Dugovanja smederevskih firmi u stečaju procenjena su na oko milijardu i po dinara.
Inače, u Podunavskom okrugu stečajni postupak vodi se u 20 fabrika i preduzeća. Pored smederevskih deset, u Smederevskoj Palanci reč je o osam firmi, a u Velikoj Plani dva preduzeća su u stečaju. Njihov ukupan dug trenutno iznosi oko 2,2 milijarde dinara, a pre stečaja taj iznos bio je oko 300 miliona dinara. Imovina ovih firmi je na prodaju kako bi se namirili poverioci, a samo radnici tih 20 preduzeća potražuju na ime plata i doprinosa više od 300 miliona dinara.