Kalemegdan čeka Drainca

03. 11. 2013. 22:00

Барељеф са Драинчевим ликом у холу зграде УКС-а

Prokuplje – U Toplici, rodnom kraju značajnog srpskog pesnika Rada Drainca, ovo je bila godina u kojoj se nizom manifestacija obeležavala sedamdeseta godina od njegove smrti. Ovih dana se očekuje odluka gradskih vlasti Beograda o dozvoli da se na Kalemegdanu postavi Drainčeva bista i tako, posle sedam decenija, i on smesti među ostale velikane naše književnosti. Ovu inicijativu pokrenulo Književno društvo „Drainac” u Prokuplju i za to dobilo podršku Udruženja književnika Srbije.

Dragan Drobnjak, akademski vajar, tvorac prve Drainčeve biste, koja je još 1969. godine postavljena u Prokuplju, spreman je, kaže, da napravi njenu repliku i za Kalemegdan. On je uradio i bareljef sa pesnikovim likom, koji je nedavno, na prigodnoj svečanosti, otkriven u holu UKS-u. Ugledni beogradski privrednik Ratomir Timotijević, Topličanin poreklom i veliki poštovalac Drainčevog dela, rekao je za „Politiku” da će finansirati poslove oko izrade i postavljanja Drainčeve biste na Kalemegdanu, čim se dobiju saglasnosti.

Inače, povodom sedamdesete godišnjice od pesnikove smrti Narodna biblioteka u Prokuplju, koja nosi pesnikovo ime, priredila je digitalizaciju svih prvih izdanja Drainčevih knjiga, koju je pomoglo i Ministarstvo kulture. Priređena je i izložba knjiga, rukopisa, fotografija i drugih dokumenata koja svedoče o životu i delu pesnika, novinara i jednog od naših velikih boema, koji je stvarao između dva svetska rata. Teško oboleo pokušao tokom rata Drainac je probao da nađe lek u jednoj beogradskoj bolnici, gde je i umro 1. maja 1943. godine. Bilo je to teško vreme okupacije, pa je svako brinuo o sebi, a Drainac je bio skoro zaboravljen. Njegovoj sahrani prisustvovalo je samo dva-tri prijatelja, među kojima je bio i Siniša Paunović, novinar „Politike”, koji mu je podigao i skromni spomenik.

Pedesetih godina na visoku vrednost Drainčevog pesništva ukazao je Stevan Raičković, sačinivši prvi izbor iz njegove poezije i objavio je u „Prosvetinoj” ediciji. Plejada mladih srpskih pesnika, takozvane pesničke estrade, u Drainčevoj poeziji nalazili su puteve modernog izraza, iskrenosti i neposrednosti. Tek šezdesetih godina u Toplici je počelo da se slavi Drainac. U Prokuplju je osnovano književno društvo sa njegovim imenom, pa pesnički susreti kod njegove rodne kuće, uvedena nagrada „Drainac” za najbolju pesničku knjigu, podignuta bista u Prokuplju. Napravljena je i spomen-kuća u centru zaseoka Drainci i pred njom postavljena bista, rad vajara Drinke Pavlović, a replika je postaljena i u Skadarliji, pored biste Bore Stankovića. Ime Rada Drainca ponele su biblioteke i druge kulturne ustanove u ovom kraju. Vrhunac otkrivanja Drainca bilo je izdanje njegovih sabranih dela, koje je sačinio pesnik i književni istoričar Gojko Tešić.