U novom Kulturnom dodatku u subotu, 25. januara, čitajte:

24. 01. 2014. 11:49

RADIONICA POZORIŠNIH PRIČA

Pećinska predstava i danas igra

Živimo sve više kao praistorijski ljudi – nemaština nas vraća u mase demonstranata, nalik na plemenske čopore, idemo u lov iz koga donosimo zabranjenu lovinu s mutnim pričama, igramo se istinom kao da nikada nismo sreli, upoznali i čuli za greh, svoje predstave izvodimo u osiromašenim pozorištima kao u pećinama, s rasvetom, nešto boljom od vatre, i sa saplemenicima, uplašenim od života izvan njihovih betonskih skloništa. Velika kriza malog života. A „kriza umetnosti” nikad nije ni postojala, jer je naš život jedina prava umetnost

Dušan Kovačević

--------------------------------------------------------------------------

INTERVJU

MANOJLOVIĆ Ključar našeg doba

Beogradska pozorišta se poslednjih pet godina nalaze u budnoj komi, zbog permanentnog, smišljenog uništavanja onog što je dobro u postojećim institucijama. Šta igrati, bilo gde kada se čini sve da se institucije ukinu, da se pretvore u profitabilne lokacije. Zamislite kakav bi hotelčić bio Narodni muzej! Još kad bi otvorili kockarnicu, namlatili bi se para. Ili još bolje, da se od Muzeja napravi tržni centar; obrenovićevska patina spolja, a unutra ti nude sve što telo ište – kaže naš poznati glumac Predrag Miki Manojlović

Branka Krilović

--------------------------------------------------------------------------

O VELIKOM RATU

Princip i Proces

Da je Gavrilo Princip, umesto da puca, poželeo da klekne pred Franca Ferdinanda i da mu uruči krasnopisnu predstavku o položaju svoga oca i drugih bosanskih kmetova, on bi se obreo u Kafkinoj priči Pred Zakonom, koja je kasnije ušla u Proces. Princip je, čekajući pred vratima zakona, mogao da ukaže i na to da je, za razliku od bosanskog seljaka, srpski seljak bio slobodan, sa garantovanim minimumom zemlje koji se nije mogao oduzeti čak ni na ime duga

Vladimir Pištalo

--------------------------------------------------------------------------

POLITIKINA NAGRADA ZA LIKOVNU UMETNOST

Pronađite svoje svetlo u mraku

Na izložbi je bilo 12 predstava različitih bitaka – od starog Egipta i Tutankamonovog progona Nubijaca, preko Aleksandrove bitke sa Darijem i „Veza iz Bajea” (11. vek) do „Ustanka” Ismeta Mujezinovića i čuvene fotografije pobadanja zastave na Ivo Džimi,obe iz 1945.Radovi su u digitalnoj štampi, iznad njih je friz pravih crvenih zastava, na kojima na grčkom, latinskom i srpskom piše „U ovom znaku”. Ali sam izostavio reč pobeđuješ, jer u ovom znaku se odvija bitka, ali šta je pobeda – to za mene ostaje dvosmisleno i otvoreno pitanje – kaže umetnik Čedomir Vasić

Marija Đorđević

--------------------------------------------------------------------------

ISKUŠENjA DIGITALNOG DOBA

Disidenti iz internet galaksije

Džaron Lanijer i Evgenij Morozov tvrde da će internet i frontalna, nezaustavljiva digitalizacija, na duge staze, biti daleko štetniji nego što nam izgleda, jer „čovek je izgubio ličnost, izgubio moć rezonovanja, on se kompjuteru obraća kao hromi invalid protezi”

Vida Ognjenović

--------------------------------------------------------------------------

INTERVJU

Biološka i kulturna evolucija čoveka u raskoraku od 150 milenijuma

Naš mozak nije se bitno u biološkom smislu menjao 150.000 godina. To je vreme kada smo kroz evoluciju dostigli mentalne i kognitivne kapacitete kojima raspolažemo i danas. Samo u poslednjih desetak hiljada godina, kada smo napravili prvo seme civilizacije, brzina promena kulturnih, odnosno proizvođačkih i socijalnih interakcija se povećava. Do pre nekoliko stotina godina, veliki pomaci u kvalitetu i načinu života dešavali su se u razmacima od više vekova, dok se u poslednjem veku suštinska transformacija svih kulturnih i socijalnih karakteristika dešava u svega nekoliko godina – kaže dr Biljana Stojković

Milica Momčilović

--------------------------------------------------------------------------

VULKAN TRAILOVIĆ

Povratak

Da vi odlučujete, da se vi pitate… da li biste me oterali u penziju. Da li biste me oterali iz pozorišta? Da li biste me smenili? – pitala me je Mira. Odgovorio sam joj da bih je sa mesta upravnika pozorišta smenio samo ako bih mogao da je postavim za šefa države

Ljubomir Simović

--------------------------------------------------------------------------

ČITANjE GRADA

Zlato na akciji

No, u ljudskom svetu postoji i ono što se otrže mehanizmu menjačkih poslova i ekvivalenciji, što nema mesta na kursnoj listi i ne može se prodati, trampiti, konvertovati i na tržištu obrnuti: ono što je, kako Kant kaže, uzvišeno preko svake cene. A to je – dostojanstvo koje čoveku pridolazi iz same njegove ljudskosti. Ono, dakako, neće uskoro doći na red u svakolike naše menjačnice, koje još uvek nose ožiljke konverzije nekoliko nemačkih maraka u bezvredne milijarde dinara

Slobodan Giša Bogunović

--------------------------------------------------------------------------

AUTOSTOPERSKI SUSRETI SA SAMIM SOBOM

Terorista za novu poetiku sveta

Dok je sedeo u farmericama i crnoj majici sa Rudijem Dučkeom i pio pivo, prišao im je član festivalskog protokola i pitao: „Gospodine Žilnik, gde vam je leptir mašna i svečano odelo”? „Zašto”? – upitao  je dvadesetsedmogodišnji sineasta. „Zato jer ste dobili „Zlatnog medveda”…

Božidar Mandić

--------------------------------------------------------------------------

MERA ZA MERU

Blagoutrobije

Snobizam u jelu je postao opšti trend. Razvila se cela sfera „kulture” sa novim umetnicima – kuvarima, kritičarima, knjigama, kulinarskim memoarima, TV programima. Chef-ovi i slikaju, tanjir je platno na kome će stvar da bude obavezno mala, kockasta, okrugla ili nekako enformelna sa bojama raznim. Gospođa Obama okopava travnjake oko Bele kuće, sadi papriku, i to se smatra sjajnim doprinosom zdravoj ishrani. Zdrava ishrana je postala mnogo važnija od zdrave pameti

Aleksandar Mandić