Gradi se 670 stanova za izbeglice
Do kraja godine u sedam opština u Srbiji trebalo bi da bude izgrađeno 670 stanova za izbeglice i socijalno ugrožena lica. Ova izgradnja se sprovodi preko UN Habitat, odnosno Programa ljudskih naselja Ujedinjenih nacija.
– UN Habitat obučava ljude u lokalnim sredinama za izvršenje reforme sistema stambene izgradnje. To je novina i zbog toga je ova akcija privukla veliku pažnju u Srbiji, ali i u drugim zemljama, koje su u tranziciji – kaže u razgovoru za "Politiku" Đorđe Mojović, nacionalni direktor Programa stanovanja i trajne integracije izbeglica u okviru UN Habitata.
Gradnja 530 stambenih jedinica, po 76 u svakoj od sedam opština, obavlja se iz donacije Vlade Italije vredne 15 miliona dolara. Donacija se koristi samo za gradnju stanova, dok lokacije, građevinsko zemljište i nadoknadu za korišćenje zemljišta obezbeđuju opštine, odnosno gradovi gde se stanovi grade. To što opštine i gradovi obezbeđuju po vrednosti čini od 20 do 30 odsto ukupne vrednosti stanova koji se grade. Ovaj odnos utvrđen je ugovorom između Vlade Srbije i Vlade Italije.
Stambene jedinice koje se grade nisu velike. Njihova površina je od 25 do 55 kvadratnih metara. U njima će stanovati porodice koje imaju najviše pet članova.
Oko 80 stambenih jedinica koristiće izbeglice i bivše izbeglice, a 20 odsto lokalni građani, koji ne mogu sami da reše svoj stambeni problem. Dakle, kako kaže Đorđe Mojović, stanovi se grade za određenu grupu korisnika koja će plaćati zakup, koji neće prelaziti trećinu njihovih prihoda. Mesečna zakupnina različita je od opštine do opštine i iznosi od 1,3 do 1,6 evra po kvadratnom metru stana. Za najjeftiniju varijantu, za najmanji stan od 25 kvadratnih metara, zakupnina iznosi 32,5 evra, a za najveći od 55 kvadratnih metara 71,5 evra. Za skuplju varijantu treba da se izdvoji 40 evra za stan od 25 kvadrata i 88 evra za stan od 55 kvadrata.
Imajući pomenutu računicu u vidu, proizilazi da kandidati za korisnike (zakupce) stanova treba da imaju prihod od 150 do 400 evra za jednočlano domaćinstvo i od 90 do 230 evra mesečno po članu četvoročlanog domaćinstva. Prema ovim prihodima određuju se ljudi koji mogu da budu zakupci, odnosno to je svojevrsna potvrda da ova domaćinstva ne mogu sama, na slobodnom tržištu, da reše svoj stambeni problem.
Stanovi u opštinama i gradovima – Niš, Čačak, Valjevo, Kraljevo, Stara Pazova, Kragujevac i Pančevo – počeli su da se grade prošle godine. U nekim opštinama deo stanova je završen. Planirano je da do kraja ove godine svi objekti budu završeni.
U svih sedam pomenutih opština gradi se po 76 novih stanova, dok se u okviru Programa finansira i završetak započete gradnje 140 stanova za izbeglice u tri opštine. Oni koji će kasnije stanove davati u neprofitni zakup, dobili su po devet hiljada dolara za završetak stana, a domaćinstva koja će stan koristiti samo za sebe, dobila su po 4.500 dolara.
U ugovorima o neprofitnom zakupu stanova definišu se obaveze korisnika, ali i opština koje su vlasnici objekata. Opštine su dužne da održavaju stanove, plaćaju porez, osiguranje objekata. Pored ovoga, dužne su da deo novca od zakupnine ulažu u Fond za gradnju novih stanova. S druge strane, korisnici (zakupci) dužni su da posle svake treće godine obnove ugovore o zakupu stanova. Tom prilikom će se analizirati da li su ispunili svoje obaveze iz ugovora.
Postoji, kako kaže naš sagovornik, podrška novom sistemu izgradnje stanova, ali taj sistem će "zaživeti" tek kad se u Narodnoj skupštini Srbije usvoji zakon o socijalnom stanovanju. Nacrt tog zakona svojevremeno je uradilo Ministarstvo za kapitalne investicije.
Mora se znati, naglašava Đorđe Mojović, da je za izbeglice, ali i lokalno stanovništvo važno da im se obezbedi krov nad glavom, ali i posao koji će da rade i od koga će da žive. UN Habitat, ali i mnoge druge organizacije, a u saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje učestvuju u nizu akcija za obezbeđenje zaposlenja. Posebni programi se sprovode u Nišu, Kragujevcu i Valjevu. Postoji veliko interesovanje za kredite za mali biznis koji daje Fond za mikro razvoj. Takođe su atraktivne zadruge za obavljanje određenih poslova. Ukratko, polako se stvaraju uslovi za stvarnu integraciju izbeglica i bivših izbeglica u novu sredinu.