Nema brzog rešenja za Kosovo

21. 07. 2007. 19:58

И за Кушнера је вероватнији наставак преговора него проглашење независности Косова (Фото ЕПА)

Samo nekoliko sati pošto su agencije juče prenele da je za 28. novembar, inače nacionalni praznik Albanije, "zakazao" jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, a posle razgovora sa šefom Unmika Joahimom Rikerom, premijer kosovske vlade Agim Čeku ublažio je svoju izjavu i objasnio da se radi samo o predlogu o kome bi tek trebalo da se raspravlja i koji moraju da prihvate prištinski pregovarački tim, Sjedinjene Američke Države i neke zemlje Evropske unije. Čekuovu izjavu, koja se u javnosti tumači kao deo predizborne kampanje na Kosovu, juče je pokušao da "pripitomi" i direktor Unmikove službe za informisanje Aleksandar Ivanko. On je rekao da je ideja Čekua o proglašenju nezavisnosti "shvaćena samo kao predlog" i "deo javne debate", ali "da će odluku o statusu doneti međunarodna zajednica".

"Zakazivanje" nezavisnosti Kosova Čeku je obrazložio ocenom da je "proces odlučivanja o statusu Kosova u Ujedinjenim nacijama doživeo neuspeh" i da "neuspeh Saveta bezbednosti UN da donese rezoluciju o statusu Kosova ne ostavlja mnogo mogućnosti, osim proglašavanja nezavisnosti". Razočaranje kosovskih Albanaca zbog nemogućnosti zapadnih zemalja da kroz Savet bezbednosti proguraju svoju rezoluciju koja bi Kosovu donela nezavisnost, čije usvajanje uporno odbija Rusija, zapadne diplomate ovih dana pokušavaju da ublaže najavom rešenja mimo Saveta bezbednosti UN. Takva obećanja prekjuče je na Kosovu dao i Antonio Tanger Korea, specijalni izaslanik Ministarstva spoljnih poslova Portugalije, koja će do kraja godine predsedavati EU.

– Nemojte se razočarati ako nema rezolucije Saveta bezbednosti. Ne mislim da je to katastrofa. Naprotiv, mi imamo rešenje i vrlo brzo ćemo ga usvojiti u okviru Kontakt grupe – rekao je Korea posle sastanka sa predsednikom Kosova Fatmirom Sejdiuom. Međutim, iako je ambasador Korea istom prilikom najavio da će na sastanku ministara spoljnih poslova EU u Briselu zakazanom za ponedeljak kada će se raspravljati o Kosovu "proizići jasna ideja kako ići dalje", iz Brisela je juče javljeno da neće biti usvajanja posebnih zaključaka i da će se čekati razvoj događaja u SB UN gde se radi na prevazilaženju razlika.

Da rešenje za Kosovo verovatno neće biti brzo pronađeno, izjavila je juče i nemačka kancelarka Angela Merkel tokom posete Atini.

– Kompromisa neće biti ako sve države koje su uključene u proces ostanu pri istim stavovima – rekla je Merkelova dodavši da se nedavno sastala sa premijerom Srbije Vojislavom Koštunicom "kako bi ovom pitanju dala još jedan diplomatski podsticaj".

Na drugoj strani, njen domaćin, grčki premijer Kostas Karamanlis, izjavio je da se pregovori moraju nastaviti. "Nema razloga da žurimo... Evropa mora da ima značajnu ulogu u tom pitanju", rekao je Karamanlis.

Međutim, bitnije uključivanje Kontakt grupe u rešavanje kosovskog statusa, o čemu je ovih dana govorio i visoki predstavnik EU Havijer Solana, kako tvrde izvori u Briselu na koje se pozivaju agencije, moglo bi da znači i samo dodatni podstrek pregovorima Beograda i Prištine. Ti pregovori bi, kako je pre dva dana nagovestio i šef diplomatije Francuske Bernar Kušner, mogli da se nastave i bez donošenja nove rezolucije.

Kušner je, kako je objavljeno na sajtu njegovog ministarstva, ocenio da "Rusi neće pristati da potpišu" najnoviji nacrt rezolucije Saveta bezbednosti UN i pored svih ustupaka.

"Pod tim uslovima neće biti dogovora o rezoluciji i veoma verovatno neće biti rezolucije. Onda će biti otvoren period pregovora kao što je predviđeno", rekao je Kušner, a prenose agencije. On je izrazio nadu da će biti moguće da Srbi i kosovski Albanci postignu sporazum.

"To je odlučila petorka (pet stalnih članica Saveta bezbednosti) i takođe Evropska unija posle višečasovnih razgovora", dodao je Kušner. "Nadam se da će biti pozitivno. Mnogo se tome nadam. Sve zavisi od Rusa", dodao je ministar.

Ruski uticaj, trenutno presudan za status Kosova, prema zamislima koje je izneo i Solana, zapadne zemlje pokušaće da umanje povećavanjem uloge Kontakt grupe u iznalaženju rešenja za status Kosova. Naime, iako je i Rusija član Kontakt grupe, u ovoj organizaciji ona nema pravo veta. Međutim, ni Kontakt grupa, kao neformalno telo, ne može da donosi odluke koje bi bile obavezujuće, pa ni da donese odluku o nezavisnosti Kosova. Kontakt grupa, u kojoj se pored Rusije i Amerike nalaze Velika Britanija, Francuska, Italija i Nemačka, međutim, iako nema nikakav formalno-pravni uticaj ima veliki faktički uticaj, pa dogovori Kontakt grupe često određuju tok i kraj mnogih konflikata u svetu. Ukoliko bi u Kontakt grupi došlo do saglasnosti da se status Kosova rešava mimo Saveta bezbednosti i Rusije to bi na kraju ipak značilo jednostrano priznavanje Kosova koje se kosi sa svim međunarodnim pravnim normama. Ovakav rasplet još nema podršku cele EU, iako bi na to pristale neke njene članice i SAD. Između ostalog, to bi otvorilo pitanje statusa Unmika, odnosno buduće misije EU u pokrajini. Ovakav ishod mogao bi da dovede do nesagledivih posledica.

Da se ovaj scenario ipak može izbeći smatra Žoze Kutiljero, bivši portugalski diplomata i vrstan poznavalac situacije u bivšoj Jugoslaviji. On je u autorskom tekstu u lisabonskom "Ekspresu", koji prenose agencije, ocenio da "nije nemoguće" naći rešenje za Kosovo kojim bi svi bili zadovoljni i da bi dobar put ka tome mogao biti nastavak pregovora Beograda i Prištine.

"Između zahteva za održanje srpske suverenosti i želje za nezavisnošću kosovskih Albanaca, ne čini mi se da je nemoguće pronaći rešenje koje bi spaslo obraz svih. Ukoliko se dobro iskoristi, ovo kratko odlaganje koje se najavljuje može omogućiti da se stigne do rešenja", naveo je portugalski diplomata.

Kutiljero, koji je autor mirovnog plana za okončanje sukoba u Bosni i Hercegovini kojim je bila predviđena podela te republike na kantone, ocenio je da se "pitanje Kosova loše vodi" već više od jedne decenije.

"Jednostrano priznanje Kosova bi bilo bilo vrhunac nekompetentnosti", naveo je on.

Kutiljero je podsetio da je na Kosovu 1999. godine "jedno etničko čišćenje zamenjeno drugim", da je Kosovo deo Srbije "koja je danas demokratska zemlja" i da na Kosovu nije bilo nikakvog napretka u ostvarivanju demokratskih standarda.
Dragana Matović

--------------------------------------------------------------------------

Nezavisnost bez odobrenja Brisela nepoželjna

Poslanik Socijaldemokratske partije Austrije i zamenik šefa evropskih socijaldemokrata u Evropskom parlamentu Hanes Svoboda upozorio je kosovske Albance da se uzdrže od jednostranog proglašenja nezavisnosti.

"Jedna zemlja koja traži pare od EU, koja dobija pomoć kroz misiju Unije i teži prijemu u EU, a bez dogovora sa Briselom proglasi nezavisnost, naljutila bi evropske partnere", ukazao je Svoboda u intervjuu bečkom dnevniku "Kurir".
Fonet