"Gavran pao" na izložbu

Podgorica – Stogodišnjica rođenja Petra Lubarde u Crnoj Gori biće obeležena 27. jula otvaranjem velike retrospektivne izložbe u Narodnom muzeju i postavljanjem bista ovog slavnog slikara u rodnom Ljubotinju i ispred Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju.

Izložbu "Lubarda 1907-2007", sa podnaslovom "Između slike prirode i prirode slike", koja će na Lubardin rođendan biti otvorena u Plavom dvorcu, zajednički organizuju Narodni muzej sa Cetinja i Muzej savremene umetnosti iz Beograda. Izložbu će otvoriti crnogorski predsednik Filip Vujanović, koji je sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem i pokrovitelj ovog događaja.

Formirana je i Fondacija "Petar Lubarda", koja će u narednom periodu, kako je najavljeno, obnoviti Lubardinu rodnu kuću na Ljubotinju i organizovati nekoliko manifestacija u Nikšiću, Herceg Novom i Budvi, gradovima u kojima je Lubarda boravio tokom života.

Nedavno je u Zakon o državnim nagradama uvrštena i nagrada "Petar Lubarda", koja će se dodeljivati svake treće godine u Crnoj Gori.  

Direktor Narodnog muzeja Petar Ćuković povodom cetinjske izložbe saopštio je novinarima da sticajem nepovoljnih administrativnih okolnosti kolekciji slika sakupljenoj za ovu izložbu nedostaje više od dvadeset Lubardinih kapitalnih dela. On je naveo da će se postavka najkasnije u januaru 2008. godine preseliti i u galeriju Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu.

– Izložbu su pratile velike nedaće u organizacionom smislu, jer su naši partneri iz susednih zemalja otkazivali saradnju, pa nismo mogli da pribavimo ona dela koja bi u rigoroznoj selekciji najboljih dela Petra Lubarde bila nezaobilazna. Moram pomenuti skandalozno ponašanje "Sintelona" iz Bačke Palanke, koji je 90-ih godina otkupilo privatnu kolekciju dr Blaža Kusovca, možda ponajbolju zbirku Lubardinih dela. "Sintelon" nije našao za shodno da nam za ovakvu manifestaciju izađe susret i ustupi nam neka Lubardina kapitalna dela kao antologijsko "Na kuću ti gavran pao", zatim "Kosovski boj", a slično iskustvo, doduše administrativne prirode, imali smo i sa Muzejom iz Skoplja i Saveznim izvršnim većem – kazao je Ćuković.

On je istakao da je dogovor izostao i sa kolegama iz Muzeja grada Skoplja, koji raspolaže sa više od 40 dela koje je sam autor nakon zemljotresa poklonio tom gradu, jer je u međuvremenu došlo do smene direktora.

– Šest radova iz zgrade nekadašnjeg Saveznog izvršnog veća, remek-dela Lubardinog stvaralaštva iz 50-ih godina, nije ustupljeno Narodnom muzeju. Tu odluku je donela Vlada Srbije, uz izgovor da dela ne mogu da budu ustupljena, jer su predmet sukcesije bivše Jugoslavije, da se ne bi dogodilo da im slike ne vratimo – naveo je Ćuković. – Zajedno sa kolegama uputićemo pismo javnosti. Lubardina umetnost je javno dobro i ona ne sme da čuči u nekim sanducima i u nedostupnom prostoru nekog akcionarskog društva koje se bavi proizvodnjom tepiha ili bilo čega drugog. Dela moraju po zakonu biti pristupačna svima, a pogotovo stručnoj javnosti. Sve ovo što se desilo je zapravo poniženje za Lubardino delo. Ovo je krajnje neprihvatljiv odnos prema umetnosti.