Donacije, pa investicije

01. 08. 2007. 18:34

Тојота" је прижељкивана у "Застави", али није дошла (Фото АФП)

Darežljivi donatori, ali škrti investitori - to je glavna osobina saradnje Japana sa Srbijom posle oktobra dvehiljadite. Japanska pomoć u raznim oblastima - od autobusa za Beograd, pa specijalnih fondova za univerzitete i pozorišta, zatim u komunalnoj infrastrukturi, do ne baš malih sredstava za opremanje kliničkih centara - bila je više nego izdašna (do sada oko 190 miliona evra), bez ikakvih političkih uslovljavanja. Ali kad je reč o investicijama, gde su u prvom planu interesi - postignuća su više nego skromna. Jedini investitor dosad bio je "Džepen tobako internešenel" (JTI), koji je uložio sto miliona dolara u fabriku duvana u Senti.

Objašnjenje za ovakvu nezainteresovanost japanskog biznisa je jednostavno: japanski biznismeni su kao investitori veoma oprezni i izuzetno proračunati. Blagovremeno su predvideli koje će zemlje nekadašnjeg "realnog socijalizma" prve stići do Evropske unije i u njima postavili svoje proizvodne baze. Iz perspektive japanskih biznismena, naša još delikatna politička stabilnost i ne sasvim definisane granice (do juče Crna Gora, danas Kosovo) čine Srbiju poslovno i dalje nedovoljno stabilnim područjem.

Sa druge strane, velika je naša glad za japanskim automobilima i elektronikom (bez obzira na to da li su stvarno proizvedeni u Japanu, ili negde drugde, što je najčešće slučaj), pa otuda međusobna trgovina u ovom momentu predstavlja jednosmernu ulicu: iz Japana samo uvozimo (150 miliona dolara 2006. godine), a da pri tom gotovo ništa ne izvozimo (samo 1,14 miliona dolara) na tamošnje veoma probirljivo i veliko tržište (Japan ima 127 miliona stanovnika).

Da li bi u ovom pogledu nešto moglo da se promeni? Da su promene neophodne, potvrdio je nesvakidašnji skup održan prošle nedelje u rezidenciji japanskog ambasadora u Beogradu Tadaši Nagaija koji je ugostio jedan širi krug pre svega ljudi koji imaju neke poslovne veze za Japanom. Povod je bilo osnivanje Privredne komore Japana u Beogradu, kojoj je, na ovom skupu, u svojstvu osnivača, pristupilo sedam članova: Džepen tobako internešenel, Tojota, Micubiši i Kjocera mita sa japanske, i Kon-tiki, Vinski podrum Radenković i Internešenel marketing end menedžment servis, sa srpske.

Za prvog predsednika izabran je Pol Patrik, direktor Džepen tobaka, koji je u svojoj kratkoj pristupnoj besedi kao misiju Komore video pomoć japanskom biznisu da sazna više o Srbiji, kao i da srpske kompanije odvede u Japan. "Veoma smo svesni da Srbiji trebaju investicije, nova radna mesta i nove tehnologije, kako bi ekonomski ojačala, rešila nezaposlenost i ispunila ekonomske kriterijume za ulazak u EU", naglasio je potom gospodin Patrik, uz poruku da je pred novoosnovanom Komorom "puno posla".

Domaćin, ambasador Nagai, izneo je kako je nova Komora važan forum za razmenu iskustava i mišljenja u poslovnoj zajednici, obećavši punu podršku ambasade novoj asocijaciji, od koje očekuje da doprinese razvoju ne samo ekonomskih, nego i drugih aspekata odnosa dveju država.

Prvi korak, a prema poznatoj azijskoj poslovici i najvažniji na svakom dugačkom putu, ovim je načinjen. Ako se uzme u obzir i da je krajem prošle godine regionalno predstavništvo Japanske agencije za međunarodnu saradnju iz Beča premešteno u Beograd, odakle pokriva i Crnu Goru, BiH, Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju, onda bi se moglo reći da se na radaru japanskog biznisa pomaljaju i konture Srbije.