Čekajući novog ministra

04. 04. 2014. 15:00

O zdravlju nacije uskoro će da brine novi ministar, za poslednjih pet godina to je četvrta promena. Nadam se da će se novi ministar zadržati duže i biti u prilici da uradi više. Isto tako se nadam da neće biti lekar, da mandatar neće opet postaviti nekog od uspešnih stručnjaka da vodi ministarstvo i tako uskrati dobre usluge svim pacijentima. Naravno, nadam se i da neće postaviti nekog neuspešnog stručnjaka, mada bi takorist za pacijente bila pozitivna.

Svetska banka je još dvehiljadite godine sastavila uputstvo za zemlje istočne Evrope, parafrazirano, ono glasi: Ne odvodite uspešne lekare iz ordinacija da rade u državnoj administraciji, šteta je mnogo veća od koristi. Šta je podloga ove logike? Pre svega, činjenica da su lekari po svojoj vokaciji okrenuti skoro isključivo jednoj oblasti, lečenju pacijenata, a kada imaju ovlašćenje da vode zdravstvenu politiku oni sve aktivnosti usmeravaju u tom pravcu, Međutim, zdravstvo i lečenje nisu iste kategorije, posao Ministarstva zdravlja jesteda brine o zdravlju nacije, a lečenje je u tom okviru jedan, relativno manji segment. Kod nas je godinama uloga ministarstva svedena samo na uređenje oblasti koja sprovodi lečenja, to jestna aktivnosti kojeobuhvataju rad zdravstvenih ustanova, dok briga o zdravlju nacije nije čak ni formalno posao ministarstva. Kada odlaze, ministri uvek kao svoje uspehe navode nabavku medicinske opreme, dok za poslednjih deset godina nismo nijednom čuli o doprinosima nadležnih u smanjenom broju obolelih ili smanjenoj smrtnosti stanovništva. Da se naše ministarstvo usmerilo na široku oblast brige o zdravlju građana, stanovnici Zrenjanina ne bi donosili flaše neispravne vode pred zgradu vlade, taj problem bi bio prioritet ministra zdravlja i on bi se na sastancima vlade borio da se on hitno reši.

Osim brige o zdravom okruženju, ministarstvo mora da utiče na promene rizičnog ponašanja pojedinca, jer onodirektno opterećuje zdravstveni sistem zemlje.

EU je poslednjih godina posebno usmerena na borbu protiv zloupotrebe alkohola, s obzirom na to da je Evropa region s najvećom potrošnjom alkohola u svetu, a istočna Evropa je na prvom mestu. Evropski stručnjaci su procenili rizike zloupotrebe alkohola za nastanak malignih i kardiovaskularnih oboljenja i ciroze jetre i učešće osoba pod dejstvom alkohola u ubistvima-samoubistvima, nasilju i saobraćajnim nesrećama. Prema poslednjim podacima (2009 godina), štetne navike u potrošnji alkohola su rangirane kao treći faktor rizika po zdravlje, a godišnje zbog zloupotrebe alkohola prevremeno umire 12 odsto muškaraca i dva procenta žena, dok je procenjen ekonomski trošak EU 125 milijardievra. Situacija u Srbiji je sledeća: ne znamo potrošnju alkohola po stanovniku, nemamo procenu negativnih posledica, ni procenu troškova, jednom rečju,to nikog ne zanima ili možda kod nas zloupotreba alkohola i nije problem. Naravno, EU je donela niz programa za smanjenje potrošnje alkohola koji se kreću od fiskalnih mera do novih pravila o reklamiranju i uslovima prodaje.

Ako ponovo dobijemo lekara na mestu ministra bojim se da će se on (ili ona) opet posvetiti samo bolnicama i opremi, mada i tu ima mnogo posla. Ali to znači da će zdravlje nacije i dalje biti na listi čekanja. Moja iskrena preporuka za donosioce odluka: probajte bar jednom da na ovo važno mesto postavite osobu izvan medicinske struke, ima dovoljno mesta za lekare na funkcijama pomoćnika i sekretara. Takav ministar neće biti podložan uticaju raznih lobija i profesionalnih veza, a on (ili ona) će raditi mnogo više,jer će morati da se dokazuje i lekarima i građanima. Mislim da nećemo izgubiti mnogo čak i ako ta osoba ne uspe da poboljša zdravlje nacije, jer nisu uspeli ni svi drugi pre nje, a s novim profilom ministra možda uspemo da ispunimo neke obaveze koje država ima u očuvanju zdravlja svojih građana.

Stručni saradnik, Ekonomski Institut, Beograd