Otimanje oko fruškogorskog dragulja

Novi Sad – Ministarstvo za zaštitu životne sredine odbilo je žalbu Akcionarskog društva "Alas" u Rakovcu, nedaleko od Novog Sada, kojom je ova firma osporila pravo pokrajinskoj i republičkoj inspekciji da nalože obustavu svih aktivnosti na eksploataciji rudnika kamena "Kišnjeva glava", koje je ova firma obavljala na području nacionalnog parka Fruška gora. To znači da je ova firma dužna da poštuje rešenje pokrajinske inspekcije za zaštitu životne sredine, doneto u saradnji sa nadležnom republičkom inspekcijom, a kojim se nalaže obustavljanje daljeg rada kopa "Kišnjeva glava".
Istovremeno, iz Akcionarskog društva "Alas" u Rakovcu najavljena je žalba na odluku inspekcije Vrhovnom sudu Srbije i drugim institucijama, ali na koje okolnosti nije precizirano. Izvesno je, međutim, da preduzeće "Alas", uz podršku Sindikata energetike, petrohemije, hemije i nemetala Novog Sada i Konfederacije sindikata Vojvodine, takođe osporava nadležnost pokrajinske inspekcije za donošenje takve odluke, ali uz ne baš uverljivo objašnjenje da se radi na rekultivaciji kopa "Kišnjeva glava", a ne nastavku njegove eksploatacije.

Ministarstvo u obrazloženju svoje odluke o zabrani rada rudnika kamena ističe da je, osim što je već pomenuta odluka inspekcije pravno valjana, i nadležnost inspekcije za njeno donošenje nesporna. Jer, kako se ističe, rešenje se ne bavi pitanjima iz oblasti biodiverziteta, što bi možda bilo sporno, već obavljanjem nadzora nad sprovođenjem mera zaštićenih prirodnih dobara, a u koje svakako spada i nacionalni park Fruška gora.

Grčevita borba

Kada je reč o rekultivaciji, na koju se pozivaju u firmi "Alas", resorno ministarstvo ukazuje da čak i ako je o tome reč, ona se, takođe, ne može sprovoditi bez saglasnosti Ministarstva za životnu sredinu. Da li je istina da je projekat rekultivacije firma "Alas" iz Rakovca dostavila tom vladinom resoru još pre dve godine i, ako je tako, zašto stoji zaturen u nečijoj fioci, kako tvrde pomenuti sindikati – za sada nema odgovora.

To je, međutim, samo prvi deo priče o eskalaciji sukoba oko sudbine nacionalnog parka Fruška gora. Jer, do sada se grčevita borba inostranih investitora, državnih i pokrajinskih institucija i ekoloških pokreta vodila oko opstanka Ledinačkog jezera koje je nastalo na mestu obližnjeg nekadašnjeg rudnika kamena "Srebro", koji je bio u funkciji do pre desetak godina, i takođe se nalazi na zaštićenom području nacionalnog parka.

Epilog "slučaja Ledinačkog jezera" je i sada znatno neizvesniji od raspleta slučaja "Kišnjeva glava", a, slučajno ili ne, i ono je "pod kapom" AD "Alas". Podsetimo, jezero je nastalo tokom bombardovanja 1999. godine, pošto su na kopu "Srebro" usled nestanka struje crpne pumpe prestale da rade, a voda iz dva manja vodotoka i podzemnih izvora sve više se gomilala. Najveća dubina jezera dostiže oko 50 metara, vodena površina prostire se na četiri hektara, a po svojoj smaragdnoj boji predstavlja jedinstvenu atrakciju na Fruškoj gori. Uz to, koliko je poznato, u Srbiji nema prirodnog ili veštačkog jezera poput Ledinačkog, iz kojeg se voda bez ikakve prerade može koristiti za piće.

Sve do prošle godine bilo je to stecište izletnika iz raznih krajeva Srbije. Onda se dogodio zamalo tragičan incident: jedne večeri, u suton, sa visokih litica ka kupačima je krenula lavina kamenja. Petnaestak izletnika završilo je u Kliničkom centru u Novom Sadu.

Opasne igre

Od tada je firma "Alas" postavila obezbeđenje i zabranila prilaz jezeru. Ali, već punih godinu dana meštani fruškogorskih naselja, ekolozi Novog Sada i drugih gradova i ljubitelji Fruške gore vode borbu za opstanak jezera. Oni optužuju AD "Alas" da hoće da isuši jezero da bi nastavilo eksploataciju kamena. Čak su skloni verovanju da je odron kamenja bio nečija opasna igra kako bi se ljudi zastrašili i udaljili od fruškogorskog bisera.

U razgovoru za "Politiku", Konstantin Plužarević, direktor nacionalnog parka Fruška gora, upozorava da je bezbednost korišćenja Ledinačkog jezera u sadašnjim okolnostima, zaista, problematična, ali i da nema govora da će se na području nacionalnog parka bilo gde, pa ni na kopovima "Kišnjeva glava" i "Srebro" nastaviti eksploatacija kamena.

– I Ledinačko jezero, nastalo na mestu kopa "Srebro", i rudnik "Kišnjeva glava" nalaze se na teritoriji nacionalnog parka čija je zaštita nedvosmisleno regulisana Zakonom o nacionalnim parkovima, Zakonom o zaštiti životne sredine i Prostornim planom područja posebne namene. Svako kršenje propisa, u to ne treba sumnjati, država će sankcionisati i onemogućiti – upozorava Plužarević.