Tadić: Odgovorni za "Oluju" moraju biti kažnjeni

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je juče da se mora utvrditi odgovornost onih koji su tokom akcije hrvatske vojske "Oluja" počinili zločine. "Činjenicu da je u akciji ’Oluja’ prognano 250.000 Srba i ubijeno oko 2.500 moramo uvek pamtiti. Stalno ću podsećati i zahtevati da svi koji su počinili zločine moraju odgovarati pred licem pravde", rekao je Tadić nakon što je u crkvi Svetog Marka u Beogradu upalio sveću za pomen žrtvama "Oluje".

Pres služba predsednika je saopštila da je Tadić u razgovoru sa predstavnicima Udruženja porodica nestalih i ubijenih u vreme "Oluje" ponovio zalaganje za utvrđivanje odgovornosti svih koji su počinili zločine. Tadić im je preneo da je u razgovorima koje je imao sa hrvatskim predsednikom Stjepanom Mesićem insistirao da se pitanja prognanih Srba rešavaju na efikasniji način, što uključuje obezbeđivanje sigurnosti, prava na zapošljavanje, kao i ispunjavanje svih drugih prava koja su im oduzeta tokom rata.

Pupovac: Česta izgnanstva

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije (samoproklamovana Republika Srpska Krajina). Dan kasnije, hrvatska vojska ušla je u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu. Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo.

U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik, koji se slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji delovi teritorije koju su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. taj dan se obeležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.

Poslanik srpske nacionalne manjine u Saboru Milorad Pupovac izjavio je za riječki "Novi list" da će srpska zajednica u Hrvatskoj nastaviti da obeležava mesta stradanja Srba u vojnoj akciji "Oluja" i nakon nje. Pupovac je objasnio da je "sigurno da je egzodus Srba u vreme "Bljeska" (maj 1995.) i "Oluje" (avgust iste godine), ali i 1991. ili 1993. godine nešto što je sastavni deo kolektivne memorije Srba u Hrvatskoj što želimo da manifestujemo". Rekao je i da za Srbe u Hrvatskoj ne postoji samo jedan dan progonstva, bez obzira na to koliko su "Bljesak" i "Oluja" bili dramatičan egzodus.

Danas protest ispred hrvatske ambasade

"Česta i brojna izgnanstva Srba iz gradova jednako su važna. Odredićemo dan kojim ćemo obeležiti i označiti činjenicu da su mnogobrojni naši sunarodnici mimo svoje volje morali da napuste svoje domove, pod pritiskom ili pod direktnom pretnjom, svejedno", kazao je Pupovac.

U isto vreme, Koordinacija udruženja Srba iz Hrvatske i BiH najavila je da će danas organizovati demonstracije ispred zgrade hrvatske ambasade u Beogradu. Predstavnici udruženja nameravaju da ambasadi predaju pismo sa zahtevom da se Srbima vrati status konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, kao i da se "što pre prekine sa diskriminacijom povratnika".

A u Banjaluci je juče počelo dvodnevno obeležavanje dvanaestogodišnjice stradanja i progona Srba iz Hrvatske. Kako javlja naš dopisnik Boro Marić, u Međunarodnom pres-centru novinarima je prikazan film o zločinima koje su specijalna jedinica Hrvatske vojske "Crne mambe" i 505. bužimska brigada bošnjačke Armije BiH počinile nad srpskim civilima na Baniji. "Uprkos dokazima, za zločine u sektoru "Sever", koji je obuhvatao Kordun i Baniju, niko do danas nije ni uhapšen, ni optužen. Izuzetak je jedino zločin nad četvoricom zarobljenih vojnika nekadašnje Srpske vojske Krajine na Suvoj međi u BiH. Za ubistvo zarobljenika po komandnoj odgovornosti optužen je Šefik Alić, a egzekutora, mudžahedina Teofika al Hajarija, niko i ne traži", rekao je direktor Dokumentaciono-informativnog centra Savo Štrbac.

On je podsetio da su tokom "Oluje", započete 4. avgusta 1995. godine, stradala 1.922 Srbina – 1.192 civila i 730 vojnika. Iz zajedničkih i pojedinačnih grobnica, kazao je Štrbac, još nije ekshumirano više od 300 tela ubijenih Srba. "Protiv 230 hiljada krajiških Srba sa oko 30 hiljada vojnika, krenulo je oko 200 hiljada pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatskog veća odbrane i bošnjačke Armije BiH. Najveći paradoks ove operacije je to što je Hrvatska bila članica Ujedinjenih nacija, a Republika Srpska Krajina zona pod zaštitom svetske organizacije čije su pojedine članice ne samo odobrile već i učestvovale u ’Oluji’", podsetio je Štrbac.

S. R.

-----------------------------------------------------------

Sanader čestitao

Zagreb – Hrvatski premijer Ivo Sanader uputio je "hrvatskom narodu i svim hrvatskim građanima" čestitku povodom Dana pobede i domovinske zahvalnosti.

"Oluja predstavlja prekretnicu savremene hrvatske istorije, njom zaokružujemo sećanja kako na teške trenutke prvih pet godina nezavisnosti, tako i na hrabrost i odlučnost hrvatskih branitelja da brane svoju domovinu", navodi se u Sanaderovoj čestitki.