Policija odblokirala deponiju u Vinči
(Фото М. Величковић)
Posle pet dana policija je omogućila kamionima prepunim đubreta da dođu do deponije u Vinči. Ali, žitelji ovog mesta i Radmilovca ne odustaju od protesta zbog izgradnje dalekovoda iznad njihovih kuća. Tako je izbegnut „napuljski scenario” – da Beograd poput italijanskog grada u jednom trenutku postane zatrpan otpadom. Problemi sa odnošenjem đubreta počeli su kada su žitelji Vinče i Radmilovca zbog izgradnje dalekovoda iznad njihovih kuća blokirali ulaz u tamošnju deponiju, jer ne prihvataju da tu prođe trasa ovih vodova.
Komunalne službe nekako su uspevale da odvezu đubre preko alternativnog pravca koji vodi kroz palilulske njive u Velikom selu, ali i ovaj „koridor” presekla je kiša pretvorivši ga u kaljugu.
U „Gradskoj čistoći” pokušali su da nađu i druga rešenja, pa je smeće istovarano na deponije u Obrenovcu, Lazarevcu, Pančevu, Jakovu, Rumi. Ali kapacitet ovih prostora je do sto tona dnevno, dok „Vinča” prihvata oko 1.500 tona.
Problem žitelja koji protestuju trebalo bi da bude rešavan na nivou republike, čiji je i projekat sporni dalekovodi. Ali, pretnja od nagomilavanja smeća po gradu „visi” nad novom gradskom vlasti. Rešavanje pitanja otpada i vinčanskih barikada jedan je od prvih ozbiljnih testova za novu vladu prestonice koji bi trebalo sanirati pre nego što se njeni čelnici uopšte prihvate smanjenja duga glavnog grada, teških odluka o javnom prevozu, „Beogradu na vodi”, poplavama u prigradskim naseljima...
Uprkos tome što problem raste – više hiljada kubika novog đubreta, predstavnici grada ni juče, bar do zaključenja ovog broja, nisu se zvanično oglašavali. Oni ćute, smeće je sve veća muka Beograđana, a građani Radmilovca i dela Vinče odlučno najavljuju da neće mrdnuti sa barikada dok trasa dalekovoda ne bude izmeštena.
--------------------------------
Interventna jedinica Policijske uprave Beograd deblokirala je oko 17.45 časova ulaz u Deponiju „Vinča”, pred kojom su meštani tog sela i naselja Radmilovac još u četvrtak podigli barikade. U policiji su rekli da će na tom mestu ostati dok god to bude potrebno.
Odmah pošto je deblokiran ulaz u deponiju, kamioni „Gradske čistoće” počeli su da dovoze smeće. Do 20 sati istovareno je 80 vozila tog komunalnog preduzeća. Meštani Vinče su i dalje u blizini ulaza u deponiju i kažu da neće odustati od zahteva da „Elektromreža Srbije” izmesti planiranu trasu dalekovoda za trafo stanicu „Beograd 20” na bezbednu udaljenost od njihovih kuća i škole.
U pat poziciji koja mesecima traje između EMS-a i žitelja ova dva gročanska naselja, koji ne prihvataju objašnjenja da im ne prete nikakva štetna zračenja, za taoca je pre pet dana uzeta – komunalna higijena Beograda. Kamioni „Gradske čistoće” bili su onemogućeni da priđu deponiji u Vinči (dok nije pala kiša, probijali su se alternativnim zemljanim putem kroz Veliko Selo) pa su prestoničko đubre odvozili na deponije u Obrenovcu, Pančevu, Rumi, Jakovu, Lazarevcu...
Građani žele da sačuvaju svoje porodice od štetnog zračenja (Foto D. Jevremović)
– Ovo je miran skup. Izvinjavamo se građanima zbog blokade deponije, ali na takav potez odlučili smo se da bismo zdravlje svojih porodica sačuvali od štetnog uticaja zračenja dalekovoda. Obraćali smo se svim relevantnim gradskim i republičkim institucijama i funkcionerima, ali nismo dobili nikakav odgovor. Čak nas ni ovde, na barikadama, niko nije posetio i saslušao – naglasio je juče oko podne Dejan Milovanović, jedan od meštana Radmilovca.
Projekat u koji je ucrtana trasa dalekovoda sačinjen je još 1986. godine, ali su mnogi od vlasnika parcela i kuća, kako tvrdi Milovanović, saznali da će iznad njihovih glava proći kablovi dalekovoda tek kada su poslednjih pet godina, jedan po jedan, pozivani radi eksproprijacije zemljišta za podizanje stubova dalekovoda.
Vlasnici pojedinih kuća iznad kojih bi trebalo da pređu kablovi imaju građevinske i upotrebne dozvole.Oni koji su nelegalno zidali, podneli su zahteve za legalizaciju i ta procedura još traje.
U prilog argumenata EMS-a da su na ovom delu trase dalekovoda planirani najviši bezbednosni standardi (kablovi će biti na visini od 21 metar, što je 10 metara više nego što propisuje regulativa u EU) govori i činjenica da je 60 metara od trase 1990. izgrađena OŠ „Nikola Tesla”, koju pohađa 2.300 đaka. Pored osmoletke su i dva obdaništa, sa ukupno 1.300 mališana.
– Upravo to nam ne ide u glavu, kako je država mogla da dozvoli da dalekovod bude nad ivicom školskog dvorišta. Mi ne možemo da se pomirimo sa time da će deca tuda svakodnevno prolaziti i zadržavati se – uporni su žitelji ovog dela opštine Grocka, ponavljajući da neće odustati od zahteva da se trasa dalekovoda izmesti.
U„Elektromreži Srbije” jednako su odlučni u stavu da od plana utemeljenog 1986. nema odstupanja. Obećavaju da će trafo stanica „Beograd 20” proraditi za godinu i po dana i dodaju da aktuelni protesti žitelja Vinče i Radmilovca i nisu tako masovni.
– Sklopili smo ugovore o otkupu zemljišta za 55 stubova, sporna su samo četiri, od kojih su tri u Radmilovcu gde je i epicentar protesta. Postavljanje tih stubova osporava nekoliko ljudi. Država je gradnju dalekovoda i „Beograda 20” proglasila za projekat od najvećeg javnog značaja. Da smo hteli, mogli smo i da srušimo objekte na trasi dalekovoda, ali mi smo pokušavali da se dogovorimo sa građanima. Pomerali smo stubove napred i nazad kako bismo im sačuvali i nelegalno sagrađene kuće – istakli su u EMS-u i dodali da su odlazili da pregovaraju sa građanima, ali da su ovi odbili da pričaju sa njima.
– Gde god smo u Srbiji gradili dalekovode, građani su se bunili. Ali nikada nismo odstupali od u planove ucrtanih trasa. Bilo je ustupaka i pomeranja dalekovoda napred, nazad, kao i u slučaju „Beograda 20”, ali odstupanja udesno ili ulevo nigde nije bilo – naglašavaju u EMS-u i dodaju da gradnja 18 kilometara dalekovoda čiji sporni deo prolazi kroz Vinču i Radmilovac, košta 3,5 miliona evra. A za svako, pa i minimalno pomeranje trase dalekovoda, kako su i ranije isticali u EMS-u, potrebno je pet godina za pribavljanje nove tehničke i investicione dokumentacije.
----------------------------------------------
Građevinske dozvole – propust vlasti
Biljana Guberinić, načelnica Odeljenja za urbanizam opštine Grocka, kaže da su poslednji ortofoto snimci iz 2008 (snimanje teritorije iz aviona) pokazali da je na trasi dalekovoda izgrađeno sedam objekata sa građevinskom dozvolom i 42 nelegalne kuće. Na pitanje kako je opština mogla da izda dozvole na spornom koridoru ako je prema planskom dokumentu još 1986. godine poznata trasa stubova i žica za prenos visokonaponske električne energije, Guberinićeva odgovara:
– Sedam dozvola za kuće vlasnici su dobili pre 10-15 godina kada planovi nisu bili u digitalnom obliku i bilo je mnogo teže imati precizan uvid u koridore dalekovoda. Očigledno je da je administracija tada napravila propust. Ljudi koji su dobili uredne papire za gradnju imali su i saglasnost EMS-a, a njegov pristanak dobijali su i u procesu legalizacije – tvrdi Biljana Guberinić.
Bespravne kuće opština Grocka nije u međuvremenu rušila jer, kako kaže naša sagovornica, za to nisu imali novca, niti je „tako jednostavno masovno ukloniti nelegalne objekte”.
----------------------------------------------
Nepredviđeni trošak premašio desetak hiljada evra
Još nije poznato koliko će „Čistoću” koštati vanredna situacija, ali su prve procene da je nepredviđeni trošak premašio desetak hiljada evra.
Problem sa odvozom smeća nije imala samo „Gradska čistoća”, već i JKP „Gradske pijace”.
– Samo u subotu smo na deponiju u Obrenovcu prevezli 48 tona otpada – objašnjava Marija Bošnjaković, menadžer za odnose s javnošću u JKP „Gradske pijace”, i napominje da je u proseku u ovom periodu potrebno da se sa pijaca ukloni i do tridesetak tona dnevno.