Velika je solidarnost moje zemlje sa Srbijom

30. 05. 2014. 09:38

(Фото Д. Јевремовић)

Žan Da­ni­jel Ruh, Am­ba­sa­dor Švaj­car­ske za Sr­bi­ju i Cr­nu Go­ru, je­dan je od onih ko­ji su bo­ra­vi­li u na­šoj ze­mlji za vre­me ne­za­pam­će­nih po­pla­va ko­je su nas opu­sto­ši­le. Čo­vek je ve­li­kog is­ku­stva, do­bro nas po­zna­je, kao i ceo re­gi­on. Za­me­nik še­fa mi­si­je u am­ba­sa­di Švaj­car­ske u Sr­bi­ji bio je od 2000. do 2003, po­sle če­ga je sve do 2007. go­di­ne bio i spe­ci­jal­ni po­li­tič­ki sa­vet­nik Kar­le del Pon­te, glav­nog tu­ži­o­ca Ha­škog tri­bu­na­la za biv­šu Ju­go­sla­vi­ju. 

U svo­joj ka­ri­je­ri ba­vio se pi­ta­nji­ma spolj­ne po­li­ti­ke, bez­bed­no­sti, ljud­skih pra­va, me­đu­kul­tur­ne sa­rad­nje. Ne ču­di, s to­ga, što se po­seb­no pozabavio još jednim poslom – obnovom spo­me­ni­ka Ar­či­bal­du Raj­su, čo­ve­ku ko­ji je Sr­be i Sr­bi­ju mno­go za­du­žio. Reč je o de­lu po­dig­nu­tom 1931. u Top­či­der­skom par­ku, či­ji je autor Mar­ko Bre­ža­nin a ko­je nas sve pod­se­ća na švaj­car­skog fo­ren­zi­ča­ra, pu­bli­ci­stu, dok­to­ra he­mi­je, po­seb­no an­ga­žo­va­nog na is­tra­ži­va­nju zlo­či­na po­či­nje­nim nad srp­skim sta­nov­ni­štvom za vre­me ve­li­kog ra­ta. Za 5. jun ove go­di­ne pla­ni­ra­no je otva­ra­nje iz­lo­žbe fo­to­gra­fi­ja u ve­zi sa se­ća­njem na Pr­vi svet­ski rat i sa­mog Raj­sa, či­ji će deo bi­ti po­sta­vljen baš u ne­po­sred­noj bli­zi­ni spo­me­ni­ka. 

Pret­po­sta­vljam da spo­me­nik ni­je slu­čaj­no ob­no­vljen baš ove go­di­ne? 

Švaj­car­ska je bi­la po­šte­đe­na ra­to­va pa je i na­ša per­spek­ti­va ka­da su u pi­ta­nju rat i mir dru­ga­či­ja, zbog na­še ne­u­tral­no­sti. Što ne zna­či da ni­smo bi­li ak­tiv­ni, po­go­to­vo smo se pozabavili poslom me­di­ja­ci­je i pro­mo­vi­sa­nja me­đu­na­rod­nog hu­ma­ni­tar­nog pra­va. Či­ni­lo se lo­gič­nim da se u go­di­ni kad se obe­le­ža­va vek od po­čet­ka ra­ta usred­sre­di­mo na Ar­či­bal­da Raj­sa, jer je je­dan od mno­gih Švaj­ca­ra­ca ko­ji su kroz isto­ri­ju bri­nu­li o za­šti­ti žr­ta­va i prav­de. Uz to, is­po­sta­vi­lo se da je spo­me­ni­ku za­i­sta bi­la po­treb­na restauracija. 

Raj­sa su mno­gi ci­ti­ra­li i to­kom mi­nu­le van­red­ne si­tu­a­ci­je, ko­in­ci­den­ci­ja je da je baš on po­ča­sni gra­đa­nin Krup­nja, jed­nog od opu­sto­še­nih me­sta. Vi ste po­se­ti­li Obre­no­vac, vi­de­li ste sve iz pr­ve ru­ke. Ka­že­te da se na­ša vla­da do­bro sna­šla u ce­loj si­tu­a­ci­ji? 

Vaš na­rod po­ka­zao je ve­li­ku so­li­dar­nost. Ali, po­ka­za­li su je i svi oko vas. Po­seb­no mi u Švaj­car­skoj, gde po­sto­ji ve­li­ka za­jed­ni­ca lju­di sa ovih pro­sto­ra. Re­a­go­va­lo se prak­tič­no od­mah, gra­đa­ni su do­ni­ra­li ve­li­ke su­me, ni­sam si­gu­ran za ta­čan iz­nos ali mi­slim da je reč o če­ti­ri mi­li­o­na švaj­car­skih fra­na­ka, što je iz­u­zet­no ka­da je o pri­vat­noj ini­ci­ja­ti­vi reč. Oči­to je da mo­ji ze­mlja­ci sa­o­se­ća­ju sa va­ma i bit­no je da to zna­te. Me­ne je fa­sci­ni­ra­la or­ga­ni­zo­va­nost, po­seb­no Cr­ve­nog kr­sta, sa ko­jim sa­ra­đu­je­mo od pro­le­ća 1999. i sa ko­jim smo već u pe­tak, 15. ma­ja, sa­či­ni­li spi­sak po­treb­ne po­mo­ći. Va­ša ze­mlja ima oko 70.000 vo­lon­te­ra, što je mi­slim re­kord u sve­tu. To sa­mo po­ka­zu­je ko­li­ko do­bra ima u ovoj ze­mlji. Dr­ža­va, voj­ska, po­li­ci­ja, nad­le­žni ni­su za­ka­za­li, ma­da mi je pre­do­če­no da je po­sto­jao je­dan kra­tak pe­ri­od uho­da­va­nja, baš u pe­tak, ka­da je sve po­če­lo. Po­tom se ma­ši­na za­huk­ta­la i ope­ra­ci­ja spa­sa­va­nja bi­la je oba­vlje­na iz­u­zet­no pro­fe­si­o­nal­no. Uvek po­sto­ji na­knad­na pa­met, ali bi po­seb­nu pa­žnju tre­ba­lo po­sve­ti­ti us­po­sta­vlja­nju si­ste­ma ra­nog upo­zo­re­nja. 

Pre oko go­di­nu da­na para­frazirali ste Čer­či­la. Ta­da ste re­kli da Sr­bi­ja stva­ra vi­še isto­ri­je ne­go što mo­že da ap­sor­bu­je i do­da­li da se isto mo­že re­ći i za iza­zo­ve sa ko­ji­ma se bo­ri. Po­sle ovog no­vog iza­zo­va, da li nas još sma­tra­te za ključ­nog re­gi­o­nal­nog igra­ča?

Po­sto­je raz­ne vr­ste iza­zo­va. Sre­ćom, ne­ke ste pre­va­zi­šli i sad po­sto­je dva naj­va­žni­ja – pri­klju­či­va­nje Evrop­skoj uni­ji i eko­nom­ski raz­voj. De­struk­ci­ja ko­ju je vo­da iza­zva­la, isti­na, ma­lo kom­pli­ku­je si­tu­a­ci­ju. Ali, EU, Ru­si­ja, i mi, svi će­mo vas po­dr­ža­ti. U ovom de­lu Evro­pe, ne sa­mi zbog ge­o­gra­fi­je, Sr­bi­ja mo­že je­di­no da bu­de ključ­ni igrač. 

Če­sto ste po­na­vlja­li da Švaj­car­ska po­dr­ža­va di­ja­log Be­o­gra­da i Pri­šti­ne. Ko­li­ko je u tom smi­slu bit­no re­še­nje pi­ta­nja zlo­či­na po­či­nje­nih nad Sr­bi­ma na Ko­so­vu i Me­to­hi­ji, po­seb­no slu­čaj „žu­te ku­će”?

Ni­je­dan zlo­čin ne sme osta­ti ne­ra­sve­tljen. Kao što je i sam Rajs go­vo­rio, ne­ma ne­u­tral­no­sti u zlo­či­nu. Sud­bi­na svih ne­sta­lih, na­rav­no i Sr­ba, tre­ba­lo bi da bu­de raz­re­še­na. Op­tu­žbe da bi ne­ki od njih mo­gli bi­ti oni ko­ji su ži­vot za­vr­ši­li u uža­snoj pri­či tr­go­vi­ne or­ga­ni­ma mo­ra­ju bi­ti ra­sve­tlje­ne. U Ha­gu je još 2001. go­di­ne po­če­la is­tra­ga o to­me ali je ona bi­la te­ška i ni­je do­ve­la do ube­dlji­vih do­ka­za. Švaj­ca­rac, Dik Mar­ti, sa­či­nio je iz­ve­štaj ko­ji je oči­to imao do­volj­no ele­me­na­ta da bi Euleks za­po­čeo spe­ci­jal­nu is­tra­gu. 

Ve­ru­je­te li da je po­li­ti­ka ne­u­tral­no­sti ko­ju Sr­bi­ja vo­di do­bra? Da ne mo­ra­mo da uđe­mo u NA­TO da bi na­pre­do­va­li u od­no­si­ma sa EU kao što na­ši od­no­si sa Ru­si­jom ta­ko­đe ni­su pre­pre­ka? 

Ve­li­ki broj dr­ža­va čla­ni­ca EU ni­su čla­ni­ce NA­TO. Na va­ma je da pro­ce­ni­te da li že­li­te da se pri­klju­či­te ili ne i da li će to po­mo­ći va­šoj bez­bed­no­sti. Sa dru­ge stra­ne, na­dam se da je hlad­ni rat iza nas i da ne­će­mo ući u no­vu fa­zu po­de­la iz­me­đu Za­pa­da i Is­to­ka. Da­nas ni­je­dan dr­ža­va ne bi tre­ba­lo da bu­de pri­mo­ra­na da bi­ra iz­me­đu dve stra­ne. 

Po­me­nu­li ste hlad­ni rat. Mno­gi ana­li­ti­ča­ri već uve­li­ko go­vo­re da je kri­za u Ukra­ji­ni uvod ili u to ili u no­vi ve­li­ki su­kob upra­vo na sto­go­di­šnji­cu pr­vog ve­li­kog su­ko­ba?

Kri­za u Ukra­ji­ni stvo­ri­la je ten­zi­je ko­je vi­še mo­gu da raz­je­di­ne ne­go da uje­di­ne. Ume­sto da se usred­sre­di­mo na po­de­le že­leo bih da is­tak­nem da su ce­la Evro­pa, kao i Ru­si­ja ali i Ame­ri­ka, uje­di­nje­ne oko za­jed­nič­ke tra­di­ci­je, kul­tu­re i vred­no­sti, po­seb­no u OEBS-u, ko­jim Švaj­car­ska pred­se­da­va to­kom 2014. a Sr­bi­ja će to­kom 2015. Uje­di­nje­na bor­ba sa za­jed­nič­kim iza­zo­vi­ma, kao što su kli­mat­ske pro­me­ne i sma­nje­nje ri­zi­ka ne­kih bu­du­ćih ka­ta­stro­fa, va­žni­ja je od iga­ra mo­ći.

------------------------------------------------------

Knjiga „Čujte, Srbi” uz „Politiku” u četvrtak

List „Politika” u saradnji sa ambasadom Švajcarske objavljuje u četvrtak, 5. juna, reprint čuvene knjige Arčibalda Rajsa „Čujte Srbi”. Specijalni dodatak imaće 24 strane i biće štampan ćirilicom.