Bestseler o sveopštem nadziranju
Antiutopije kao kreacije vidovitih umetnika poput Orvela, Hakslija, Zamjatina polako se ostvaruju, zbog toga što ljudi danas dobrovoljno i sa zadovoljstvom ostavljaju podatke o sebi na društvenim mrežama: „Fejsbuku”, „Tviteru”, „Majspejsu”. O tome govori i roman „Krug” savremenog američkog pisca Dejva Egersa. Prevod ovog dela sa engleskog na srpski, među prvima u svetu, objavila je beogradska izdavačka kuća „Buka”, a do kraja godine „Krug” će biti štampan u više od dvadeset zemalja.
Egers u svom novom delu distopijski prikazuje autoritarno digitalno društvo, lišeno privatnosti i humanosti, dočarava sliku stvarnosti u kojoj su iščezli osećaji za perspektivu i ravnotežu. Roman je postao veliki hit i već je prodat u više od 250.000 primeraka, izazivajućioprečne komentare, kao ireakcije osoba bliskih IT gigantima, koji su se prepoznali u ovoj antiutopiji. Postoje i mišljenja da Egers prikazuje direktnu suprotnost stvarnog funkcionisanja tehnoloških kompanija, da ih ne razume.
Cenjeni pisac i kritičar Lev Grosman, pak,ocenio je za „Tajm” da je nemoguće napisati „1984” za naše doba, pošto je vreme u kojem živimo još „1984”.
– Međutim, Egersov „Krug” možemo da shvatimo kao aktuelan i ubedljiv dodatak Orvelovom delu. Polazište „Kruga” jeste da nas Veliki brat i dalje prati, samo što je njegova inkarnacija sada ingenioznija i podmuklija. Upoznali smo Velikog brata – i to smo mi...Kada sam pročitao „Krug”, postao sam svesniji društvenih mreža i načina na koji izobličuju naš svet u živi pakao neprestanog i sveopšteg uzajamnog nadziranja – reči su Leva Grosmana.
„Dejli njuz” prenosi stav Margaret Ebi da autor „Kruga” ne uzima u obzir činjenicu da čovek koji je prisutan na internetu može da ima uspešan život i izvan njega. Kejt Los, autorka romana „Kraljevi dečaci”, optužila je Egersa da je ukrao njenu ideju iz ove knjige, i da je „ponovo napisao njenu knjigu kao sopstveni roman”.
Egersova knjiga nazvana je po „Krugu”, najmoćnijoj svetskoj IT kompaniji, nekoj vrsti hibrida „Fejsbuka” – „Tvitera” – „Gugla” – „Amazona” – Silikonske doline.
Romaneskna priča prati glavnu junakinju Mej Holand, koja dobija posao u „Krugu”, najmoćnijoj IT kompaniji na svetu, što shvata kao životnu priliku. „Krug”, sa sedištem u ogromnom kampusu u Kaliforniji, povezuje lične imejl naloge korisnika, profile na društvenim mrežama, usluge onlajn bankarstva i trgovine sa svojim univerzalnim operativnim sistemom, stvarajući svakome jedinstveni onlajn identitet.
Kao što je to u romanu „Firma” Džona Grišama i uopšte u pričama koje s početka deluju nestvarno dobro za glavne likove, da bi se kasnije ispostavilo da su sklopili svojevrsne ugovore s đavolom, i u „Krugu” je junakinja oduševljenasjajnim funkcionisanjem nove tehnološke kompanije kojoj se pridružuje. Tu se održavaju sjajna korporativna druženja, uz vino niske kalorične vrednosti – ali od kojeg se brže opija, organizuju se sportske aktivnosti, sa liderom pravim guruom…
– Ono što počinje kao priča o mladoj ambicioznoj ženi punoj ideala vrlo brzo postaje uzbudljiv roman pun neizvesnosti, koji pokreće pitanja o važnosti sećanja, istorije, privatnosti, demokratiji i granicama ljudskog znanja. Društvo bliske budućnosti prikazano antiutopijski, pri čemu njegovi stanovnici s oduševljenjem pristaju da svaki trenutak njihovih života bude zabeležen okom kamere i da im deca budu čipovana zarad „sigurnosti i prosperiteta” –rekao je za Tanjugglavni urednik „Buke” Ivan Bevc.
Prema oceni književne kritičarke „Njujork tajmsa” Mičiko Kakutani, ovo delo je „parabola o životnim opasnostima koje vrebaju u digitalnom dobu, u kojem se sve više naših ličnih podataka skuplja, proučava i koristi za zaradu, sve se nadzire, gde je privatnost prevaziđena, a maoistički kolektivizam je glavna ideologija.”
M. Vulićević