Slike snoviđenja iz Brazila kod – Palme
Рад Ермелинде де Алмеиде (Фото З. Глигоријевић)
Jagodina– U dalekom Brazilu se igra svetsko fudbalsko prvenstvo, naše reprezentacije tamo nema, ali je zato kod nas došla po drugi put brazilska umetnica naive. Rezultat saradnje jagodinskog Muzeja naivne i marginalne umetnosti i Međunarodnog muzeja za naivnu umetnost Brazila iz Rio de Žaneira jeste izložba radova Ermelinde de Almeide.
– Nisam izabrala naivnu umetnost, već je ona odabrala mene i beskrajno sam srećna zbog toga. Ne znam kako bih danas živela bez mog kista, jer živim zato što želim da slikam. Umetnost me je i vratila u život, jer sam pre nego što sam se latila četkice bila veoma bolesna i depresivna – navodi za „Politiku” Ermelinda, čija dela odlikuje zvonki, sirovi kolorit koji nosi multikulturalnost i specifičan način građenja kompozicije.
Ova umetnica, koja nosi korene specifičnog duhovnog podneblja južnoameričkog kontinenta, kaže da joj je pre 20 godina lekar preporučio da pohađa kurs za slikare, jer bi to bilo dobro za njeno zdravlje. Ta vrsta umetnosti nju nije interesovala, pa joj je lekar pokazao katalog sa nekim slikama i rekao da proba da i ona slika.
– Pre nego što sam legla te noći, pomolila sam se bogu. Rekla sam mu da nečim moram da se bavim, ali da ne znam šta je to. Kada sam zaspala, sanjala sam razne vrste cveća. Probudila sam se i počela da crtam ono što sam videla u snu. Kasnije bih to prenosila na platno. Imala sam osećaj da neko prosto drži moju ruku i slika umesto mene – objašnjava Ermelinda i dodaje da i dan-danas isključivo oslikava svoja snoviđenja.
Ermelinda de Almeida
Njen urođeni slikarski talenat najpre je priznao Tankredu Araužu, profesor Fondacije Škole državne službe, koji ju je podstakao da dalje stvara. Zahvaljujući njemu, slikanje je postalo Ermelindino životno usmerenje.
Nina Krstić, direktorka jagodinskog Muzeja naive, kaže da Ermelindina dela predstavljaju uticaj mešavine svih vera i najrazličitijih umetničkih senzibiliteta, svih naroda koji su dolazili i trajno naseljavali Brazil. Dodaje da se na njima vidi vedrina i karnevalski duh Brazila, što je potpuno kontradiktorno njenoj teškoj i tužnoj prošlosti.
– Rođena nedaleko od Fortaleze, Ermelinda je odrasla u provincijskoj sredini među četrnaestoro braće i sestara i bavila se seoskim poslovima na očevom skromnom imanju. Bila je među najmlađom decom u porodici koja su tokom višemesečne radne sezone po pravilu obavljala najteže ratarske poslove, poput branja pamuka i plevljenja biljaka. Unutar siromašne, ali autoritarne porodice, Ermelinda je navikavana na svakodnevni rad i poslušnost roditeljima uz odricanje od svih materijalnih životnih potreba, čuli smo od direktorke Krstić.
Ermelinda nije nije išla u školu, opismenjavala se sama, ali dečju igru nikada nije zapostavljala. Oskudni životni uslovi učinili su je maštovitom devojčicom koja je svoje lutke pravila od svežeg voća, a svoju malu farmu od životinjskih kostiju, kamenja i gline. Imala je i običaj da, najčešće ugljem, zidove oslikava domaćim životinjama. Srećom, nedostatak osnovnih egzistencijalnih potreba i nemogućnost školovanja nisu nadvladali njenu veru u drugačiji i bolji život, zbog čega je postala poznata i nagrađivana umetnica, čija su dela mešavina portugalske, afričke, urođeničke i američko-indijanske kulture.
Pokrovitelj izložbe je Ministarstvo kulture i informisanja, a ambasada Federalne Republike Brazila pomogla je transport njenih dela i organizovala umetničko veče. Izložba može da se pogleda od 27. juna do 28. avgusta.
----------------------------------------------
Dogodine zajednička izložba
Direktorka jagodinskog muzeja, ustanove kulture od nacionalnog značaja, kaže da je Ermelindu preuzela sa likovne kolonije u Trebnju, u Sloveniji, da bi učestvovala na Međunarodnom bijenalu u Jagodini.
– Njeno prvo učešće bilo je plodonosno. Dobila je posebno priznanje za izložena dela i otkupnu nagradu, što je i nama dobrodošlo jer nam trebaju vrhunska dela naročito inostranih autora. Do njih teško dolazimo zbog pravila koja moramo da poštujemo jer nismo u Evropskoj uniji – navodi direktorka Krstić i dodaje da će naredne godine, zahvaljujući Žaklin Finkeštajn, direktorki Međunarodnog muzeja u Brazilu, biti organizovana zajednička izložba srpskih i brazilskih umetnika. Ta izložba će kasnije putovati svetom.