Ekstremne vrućine i hladnoće češće do 2050.
(Фото Бета)
Prema izveštajima agencija
Češće promene u atmosferi izazivaće više ekstremno hladnih i polarnih dana, ali i vrelih vazdušnih talasa, kao i džinovskih talasa u okeanima, zaključak je međunarodnog kongresa meteorologa koji je juče završen u Montrealu.
U prvoj deceniji ovog veka, prosečna temperatura na Zemljinoj površini porasla je za 0,47 stepeni Celzijusovih. Povećanje temperature do jedan odsto dovodi do sedam odsto većeg isparavanje vode u atmosferi, a pošto je isparavanje pokretač vazdušnih tokova u atmosferi, meteorološke prilike sada se češće menjaju, preneo je Bi-Bi-Si
I ovo je zaključeno na prvoj svetskoj konferenciji o meteorologiji u Montrealu, gde je na poziv Svetske meteorološke organizacije i Ujedinjenih nacija, oko 1.000 meteorologa iz svih krajeva sveta raspravljalo o temi „Vremenska prognoza, kakva nam je budućnost?”
(Foto Beta)
Skoro deset godina od stupanja na snagu Protokola iz Kjota, s ciljem smanjenja emisije gasova koji, stvarajući „efekat staklene bašte”, vode zagrevanju atmosfere, pa se sada više ne postavlja pitanje o opštem zagrevanju Zemlje, prenela je Beta.
Svetski naučnici smatraju da će prosečna temperatura Zemlje porasti za dva odsto do 2050. godine, izvestio je Rojters.
„Oblaci će se lakše i brže formirati, što će usloviti sve jače kiše i dovesti do više iznenadnih poplava”, upozorio je Sajmon Vang sa Univerziteta u Juti.
Po njegovim rečima, biće više slučajeva ekstremne hladnoće – kao prošle zime u Severnoj Americi i Evropi, ali i ekstremne vrućine i suše.
„Globalno zagrevanje je nepovratna pojava. Stanovništvo sveta nastavlja da raste i neophodno je da se prilagodimo”, ocenila je Dženifer Vanos sa Univerziteta u Teksasu.
Izazov za meteorologe su i „dodatne sile”, uzrokovane globalnim zagrevanjem, što komplikuje prognoziranje vremena, ocenila je Vanos. Kako je preneo „Gardijan”, meteorolozi smatraju da će njihova predviđanja biti sve neophodnija za vazdušni saobraćaj – zbog neočekivanih turbulencija, kao i za pomorski saobraćaj, jer se očekuju veliki talasi u okeanima, visine i do 40 metara.
„To je samo početak novog talasa klimatskih promena, jer okeani imaju ogroman uticaj zbog oslobađanja viška toplote i isparavanja”, naveli su eksperti i dodali da ne treba zaboraviti na topljenje večitog leda na Grenlandu.