Partneri na Dalekom istoku

08. 09. 2014. 15:00

Владимир Путин и Си Ђинпинг (Фото Ројтерс)

SAD su lju­bo­mor­ne. I to s pra­vom. Nji­ho­ve na­de da će po­sta­ti glav­ni part­ner Ki­ne, ze­mlje sa naj­di­na­mič­ni­jom pri­vre­dom na Da­le­kom is­to­ku, pot­pu­no su pa­le u vo­du. Po mi­šlje­nju va­šing­ton­skih bi­ro­kra­ta, kri­vac je, na­rav­no – Ru­si­ja. 

U stvar­no­sti, pre­vag­nu­lo je to što je naj­ve­ća ze­mlja na pla­ne­ti ima­la šta da po­nu­di naj­mno­go­ljud­ni­jem su­se­du: i u eko­nom­skom i u voj­nom i u po­li­tič­kom smi­slu. Za raz­li­ku od Ru­si­je, SAD su mo­gle da po­nu­de sa­mo svoj (sve dra­ma­tič­ni­je opa­da­ju­ći) imidž naj­moć­ni­je si­le sve­ta. A to je, ka­ko se is­po­sta­vi­lo – bi­lo ne­do­volj­no.

Pot­pi­si­va­nje u pro­le­će ove go­di­ne stra­te­škog ugo­vo­ra o ru­sko-ki­ne­skoj sa­rad­nji, uklju­ču­ju­ći i onaj o is­po­ru­ka­ma ru­skog ga­sa Ki­ni, vre­dan 400 mi­li­jar­di do­la­ra, de­fi­ni­tiv­no je sru­ši­lo am­bi­ci­je Ame­ri­ka­na­ca da mo­gu da­le­ko­i­stoč­nog dži­na da uzmu pod svo­je, i stvo­rio uslo­ve za stva­ra­nje no­vog – mul­ti­po­lar­nog sve­ta.

Stra­te­ška sa­rad­nja Ru­si­je i Ki­ne pod­ra­zu­me­va ne sa­mo is­po­ru­ke ga­sa, ve­će pre sve­ga, teh­no­lo­šku i voj­nu sa­rad­nju, da­va­nje Ki­ne­zi­ma u za­kup de­lo­va svo­jih te­ri­to­ri­ja na Da­le­kom is­to­ku. Pred­sto­je­ći sa­sta­nak naj­vi­ših de­le­ga­ci­ja dve ze­mlje, za­ka­zan za 13. ok­to­bar u Mo­skvi, bez sum­nje će iz­ro­di­ti no­ve ide­je, pre sve­ga na po­li­tič­kom pla­nu, a u sve­tlu kri­ze u Evro­pi iza­zva­ne gra­đan­skim ra­tom u Ukra­ji­ni.

„Ve­ru­jem da je svet na isto­rij­skoj pre­kret­ni­ci“, iz­ja­vio je ki­ne­ski po­li­ti­ko­log dr Ki­jul Čung u jed­nom in­ter­vjuu te­le­vi­zi­ji Ra­ša tu­dej, do­dav­ši: „Ru­si­ja i Ki­na mo­gu da iz­gra­de no­vi svet­ski po­re­dak! Eko­nom­ska sa­rad­nja i ubr­za­ni raz­voj od­no­sa dve ze­mlje ne­će uti­ca­ti sa­mo na sta­nje u Evro­pi, već na ceo svet..“

Či­nje­ni­ca je da su mo­guć­no­sti i pro­stor za sa­rad­nju is­toč­nih part­ne­ra iz­u­zet­no ši­ro­ki. Ovo, na­rav­no, pod­ra­zu­me­va i mo­guć­nost Ru­si­je da se ja­če po­li­tič­ki, i na sva­ki dru­gi na­čin, ušan­či me­đu ze­mlja­ma Šan­gaj­ske or­ga­ni­za­ci­je za sa­rad­nju (ŠOS). 

Pre­ma re­či­ma Ser­ge­ja Sa­na­ko­je­va, po­li­tič­kog ana­li­ti­ča­ra i pred­se­da­va­ju­ćeg Ru­sko-ki­ne­skog cen­tra za tr­go­vi­nu i eko­nom­sku sa­rad­nju, ŠOS je već sa­da ozbi­ljan opo­nent NA­TO-u u re­gi­o­nu cen­tral­ne i ju­go­i­stoč­ne Azi­je. „ŠOS već igra zna­čaj­nu ulo­gu u sve­tu“, sma­tra Sa­na­ko­jev. 

Uzda­nja po­je­di­nih za­pad­nih po­li­ti­ča­ra da će zbog ra­ta u Ukra­ji­ni Ki­na, ko­ju s vre­me­na na vre­me ta­ko­đe mu­če se­pa­ra­ti­stič­ki po­kre­ti u ra­znim de­lo­vi­ma ze­mlje, une­ti ma­lo hlad­no­će u od­no­se Mo­skve i Pe­kin­ga po­ka­za­la su se kao pu­sta že­lja. Ki­na, na­rav­no, ni­je sa­gla­sna sa onim što se de­ša­va u biv­šoj so­vjet­skoj re­pu­bli­ci, ali jed­na­ko ta­ko zna da to ni­je pro­blem oko ko­jeg bi ona mo­ra­li da lo­mi gla­vu.

Ka­ko je sa­op­šti­lo Mi­ni­star­stvo spolj­nih po­slo­va u Pe­kin­gu, „du­go­roč­na po­li­ti­ka Ki­ne je da se ne me­ša u unu­tra­šnje po­slo­ve dru­gih. Mi po­štu­je­mo ne­za­vi­snost, su­ve­re­ni­tet i te­ri­to­ri­jal­ni in­te­gri­tet Ukra­ji­ne“.

Ukrat­ko, part­ner­ski od­no­si dve ve­li­ke si­le osta­ju osno­va sve­ga. Teh­no­lo­ške ba­ri­je­re ko­je su do­sko­ra de­li­le svet na raz­vi­je­ne i si­ro­ma­šne ne sa­mo što sva­ko­dnev­no pa­da­ju već i zah­te­va­ju no­ve ob­li­ke sa­rad­nje u ko­ji­ma ne­će bi­ti nad­re­đe­nih i pod­re­đe­nih. Ta­kvo sta­nje ši­ri se svu­da po sve­tu i ni­je čud­no što se eko­no­mi­je ko­je se da­nas naj­br­že raz­vi­ja­ju na­la­ze na pod­ruč­ji­ma ko­ji su ne­ka­da bi­li sa­mo iz­vor jev­ti­ne rad­ne sna­ge i pri­rod­nih bo­gat­sta­va ko­ja su bo­ga­ti ta­ko ne­mi­li­ce is­ko­ri­šća­va­li.

Iz­ve­snu sen­ku na ru­sko-ki­ne­ske od­no­se mo­že da ba­ci iz­voz na­o­ru­ža­nja. Još de­ve­de­se­tih go­di­na Ki­na je bi­la naj­bo­lja mu­šte­ri­ja ka­da je reč o ku­po­vi­ni ru­skog oruž­ja. Ali, kao i u mno­gim dru­gim obla­sti­ma, ve­šti is­toč­nja­ci su se ba­ci­li na ko­pi­ra­nje po­me­nu­tog na­o­ru­ža­nja i pro­da­ju istog na tre­ćim tr­ži­šti­ma. Na­rav­no, po ni­žim ce­na­ma. I sve to je da­le­ko od ame­rič­kog Pen­ta­go­na.

Či­nje­ni­ca ko­ju sva­ka­ko tre­ba is­ta­ći je­ste to da sa­rad­nja Ru­si­je sa Ki­nom ni­je ne­što što uti­če na njen od­nos pre­ma evrop­skim part­ne­ri­ma. Ma ko­li­ko uno­san bio ugo­vor o is­po­ru­ci ga­sa Ki­ni, glav­no tr­ži­šte za Ru­si­ju osta­je Evro­pa, tač­ni­je, EU. Za­to u Mo­skvi i ne že­le da ukra­jin­ska kri­za uti­če na od­no­se sa za­pad­nim su­se­dom. Tra­že rav­no­te­žu ko­ja bi oba ve­li­ka part­ne­ra sta­vi­la u po­zi­ci­ju da se tak­mi­če i ti­me do­pri­no­se br­žem i kon­struk­tiv­ni­jem raz­vo­ju glo­bal­nih od­no­sa.  

„Mi­slim da u sa­rad­nji sa Ki­nom po­sto­ji bez­broj mo­guć­no­sti. I mi će­mo ko­nač­no po­slo­va­ti sa njom“, za­klju­ču­je Sa­na­ko­jev.