Dve lične karte, dva prebivališta i jedan problem

Duško Ilijašević je 2. septembra otišao u konzulat Hrvatske u Beogradu, kako bi predao dokumenta, nameravajući da narednih pet godina zadrži hrvatsku ličnu kartu, pored srpske, na osnovu potvrde o zaposlenju.

– Kada sam došao na red, službenica konzulata mi je rekla da ne mogu na osnovu tog dokumenta o zaposlenju da ostvarim pravo na privremeni odlazak izvan Hrvatske na pet godina – priča četrdesetosmogodišnji Duško, prognan 1995. godine.

On živi i radi u Beogradu, ali, istovremeno, nije zaboravio Knin. Tamo ima kuću i imanje čiji je vlasnik. I, dva prebivališta. U Beogradu i Kninu.

– Želim da obnovim tu kuću i da vodim ženu i decu u Knin kada ja to hoću. Diplomirao sam elektrotehniku u Splitu i voleo bih da radim u Kninu kada bi mi neko tamo ponudio posao. Ali, ovako sam prinuđen da živim i radim u Beogradu – kaže Ilijašević.

Predsednik Koalicije udruženja izbeglica i narodni poslanik Miodrag Linta objašnjava da se sa problemom sa kojim se suočava Ilijašević, susreće još mnogo ljudi.

– Prema našim računicama, u Srbiji živi oko 300.000 proteranih Srba iz Hrvatske i najveći broj njih tamo ima imovinu, oduzete stanove, zemlju… Jedan deo njih poseduje važeću hrvatsku ličnu kartu. Smatramo da su službenici u hrvatskim konzulatima u Srbiji dužni da poštuju sopstveni zakon o prebivalištu. To znači da primaju zahteve za privremeni odlazak izvan Hrvatske na pet godina, na osnovu jednog od šest uslova propisanih zakonom – objašnjava Linta.

Prema njegovim rečima, hrvatski zakon o prebivalištu omogućava svim hrvatskim građanima koji žive u inostranstvu, a imaju važeću hrvatsku ličnu kartu, da prijave takozvani privremeni odlazak iz Hrvatske na pet godina. To praktično znači da pored srpske lične karte, mogu na legalan način zadržati i hrvatsku ličnu kartu. Hrvatski zakon o prebivalištu, koji je stupio na snagu krajem 2012. godine, omogućava pravo na dva prebivališta i dve lične karte.

– Zakon traži da svaki hrvatski državljanin dostavi jedan od šest razloga zašto živi u inostranstvu, sa važećom hrvatskom ličnom kartom. Porodice koje su u postupku obnove svojih kuća, dostavljaju kopiju zahteva za obnovu. Drugi uslov je da porodice koje su u postupku stambenog zbrinjavanja, dostavljaju kopiju zahteva za stambeno zbrinjavanje. Građani koji su zaposleni u Srbiji, dostavljaju potvrdu o zaposlenju. Četvrti razlog je lečenje. Građani koji se leče u Srbiji, treba da dostave potvrdu i pečat od svog lekara. Mladi ljudi koji su na školovanju, treba da predaju potvrdu o školovanju. Šesti razlog je izjava o izdržavanju za nezaposlene, kao i za stare i nemoćne osobe – precizira Linta, podsećajući da je 6. juna ove godine dostavio otvoreno pismo hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću u kojem je tražio da službenici u policijskim stanicama u Hrvatskoj, kao i službenici u konzulatima u Beogradu i Subotici, prestanu sa kršenjem Zakona o prebivalištu.

Linta tvrdi da službenici hrvatskih konzulata u Srbiji odbijaju da prime zahteve za privremeni odlazak iz Hrvatske na pet godina, bez obzira na to što građani nude jedan od pomenutih šest razloga.

– U ime Zorana Milanovića stigao mi je odgovor od ministra policije Hrvatske Ranka Ostojića. On je potvrdio da svi hrvatski državljani koji žive u inostranstvu, imaju pravo da podnose zahteve za privremeni odlazak. Odnosno, da na legalan način zadrže dve lične karte – i srpsku i hrvatsku. Ministar Ostojić je takođe naveo da je MUP Hrvatske poslao uputstva policijskim stanicama u Hrvatskoj, kao i ministarstvu spoljnih poslova Hrvatske da ta uputstva proslede dalje svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu, sa ciljem da se poštuje hrvatski zakon o prebivalištu – ističe Linta.

Ali, službenici u hrvatskim konzulatima primaju samo zahteve na osnovu obnove i zbrinjavanja, odnosno – samo prva dva, od šest zahteva.

Zbog toga je Linta poslao pismo hrvatskoj ministarki spoljnih poslova Vesni Pusić u kojem je zahtevao da se i hrvatski konzulati u Srbiji pridržavaju zakona i uputa, te da primaju jedan od šest zahteva.

– Gospođi Pusić sam prvo pismo poslao 20. avgusta, kada sam naveo da se službenici u hrvatskim konzulatima u Beogradu i Subotici ponašaju nezakonito. Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske je odgovorilo već sutradan, demantujući moje navode. Ali, ja sam uputio novo pismo gospođi Pusić, početkom septembra, gde sam naveo primere prognanih Srba kojima hrvatski službenici u konzulatima u Srbiji i dalje odbijaju da prime zahtev za privremeni odlazak iz Hrvatske na osnovu potvrda o zaposlenju, školovanju, lečenju i izdržavanju. Duško Ilijašević je samo jedan od njih – ukazuje Linta.

Dok predsednik Koalicije udruženja izbeglica čeka na novi odgovor od gospođe Pusić, u hrvatskom konzulatu u Beogradu nisu želeli da komentarišu optužbe Miodraga Linte.

Aleksandar Apostolovski

-----------------------------------------

Šta s prognanima koji nemaju ličnu kartu

Prognani Srbi koji nemaju važeću hrvatsku ličnu kartu moraju do 29. decembra ove godine da izvade novu hrvatsku ličnu kartu u policijskim stanicama u Hrvatskoj i zatim prijave privremeni odlazak izvan ove države na pet godina, ili da odjave hrvatsko prebivalište. Ako prognani Srbi ne urade jednu od dve navedene opcije do 29. decembra, preti im novčana kazna od 70 do 700 evra. Prebivalište je moguće odjaviti u policijskim stanicama u Hrvatskoj lično ili na osnovu punomoći ili u hrvatskim konzulatima u Beogradu i Subotici. Odjava prebivališta ne znači da prognani Srbi nemaju više pravo na prebivalište. Svako može posle nove godine, kada bude putovao u svoj kraj u Hrvatskoj, da ponovo prijavi prebivalište i izvadi novu hrvatsku ličnu kartu i prijavi privremeni odlazak na pet godina.