Fijasko predstave Bernar-Anrija Levija u Parizu
Глумац Жак Вебер који заправо глуми Левија у представи „Хотел Европа” (Фото www.hoteleuropa lapiece)
Od našeg dopisnika
Pariz – Pompezno najavljena, predstava Bernar-Anrija Levija „Hotel Evropa”, doživela je fijasko u Parizu. „Van men bosanski šou”, kako ga je nazvala kritičarka „Monda”, neće biti na programu do januara, kako je predviđeno, već do novembra. Razlog je što nema interesovanja. Ni prisustvo bivšeg i sadašnjeg predsednika, Nikole Sarkozija i Fransoa Olanda, uz premijera Manuela Valsa, ni brojni televizijski nastupi filozofa i prikaz koji je sam napisao o svojoj predstavi u redovnoj kolumni u nedeljniku „Poen”, nisu bili dovoljni da se napuni sala od 500 mesta.
„Odlična vest”, bili su gotovo jednodušni komentari na sajtovima listova koji su preneli informaciju. Istupi Bernar-Anrija Levija su uvek povod za satirične žaoke na njegov račun koje ispune francuske novine, osim onih u kojima sam piše ili koje drže njegovi prijatelji.
Predstava je premijerno izvedena u Sarajevu, u sklopu komemoracije atentata na Franca Ferdinanda, kao deo francuske i lokalne inicijative.
„Ovaj komad je oružje u novoj borbi koju zajedno vodimo za povratak Bosne u Evropu”, rekao je tom prilikom Levi, u društvu Bakira Izetbegovića.
Bernar-Anri meša Prvi svetski rat, Srebrenicu, Gadafija, Siriju „sa lirizmom i skromnošću po kojoj je filozof i pisac poznat”, piše na sajtu lista „Lezenrok”.
Na sceni je pisac (alter ego Bernar-Anrija Levija) koji u hotelskoj sobi u Sarajevu piše govor povodom stogodišnjice izbijanja Prvog svetskog rata, što je povod za neku vrstu lamenta nad Evropom koji novinarka „Monda” naziva „opscenim” i „nadobudnim”.
„Sve tribine su dobre za Bernar-Anrija Levija”, piše ona, pitajući se „kako je moguće da je medijska predstava nekih predstavnika naše male francuske intelektualne komedije u tolikoj meri obrnuto proporcionalna njihovom talentu”. Usputno podsećanje da je autor predstave jedan od članova upravnog odbora lista za koji piše nije slučajno, kada se zna koliki uticaj Bernar-Anri ima u francuskim medijima.
Razlog za utisak teskobe koji ostavlja predstava je „banalnost” ideja, „siromaštvo izraza, potpuno odsustvo dramske snage i denuncijatorsko pojednostavljivanje”.
Teskobu izaziva i Levijeva „otkopčana košulja” na fotografiji iz Bosne s početka devedesetih koja je projektovana na ekranu u dnu scene. Bela otkopčana košulja je inače fiksacija Bernar-Anrija. Teskoba je još snažnija, piše „Mond”, nakon što su „gledaocu bačene u lice fotografije masovnih grobnica u Srebrenici”. Kritičarka francuskog lista nema pohvale ni za „bedni” mizansen bosanskog reditelja Dina Mustafića, naročito kada je reč o načinu na koji koristi savremene tehnologije.
Direktorka pariskog pozorišta Laura Pels nazvala je napise u štampi „retko otrovnim napadima”, a njegova prijateljica Lilijan Lazar izjavila je da je „zgrožena pokušajem da se ubije predstava njenog prijatelja, kao i rad Dina Mustafića i svih onih divnih tehničara koji su preneli (komad) od Sarajeva do Pariza, preko Venecije i Odese”.
„Jasno je da kada se ujutru brijemo ne razmišljamo o tome kako da naudimo Bernar-Anriju Leviju”, piše sajt „Rue 89” koji je prvi objavio tekst o tome da komad ne privlači publiku, uprkos „simpatičnoj propagandi” koja je pratila parisku premijeru. Autor zaključuje da je mreža BHL dovoljno razgranata da dođe do direkcije pozorišta, nedeljnika „Poen” i bivših i sadašnjih predsednika države, ali da nije dovoljna da impresionira ljubitelje pozorišta.