Neće biti otkaza za Srbe na severu Kosova

17. 11. 2014. 17:00

„Ne­će bi­ti ot­ka­za za Sr­be na se­ve­ru Ko­so­va i Me­to­hi­je. Funk­ci­o­ni­sa­nje pri­vre­me­nih or­ga­na na se­ve­ru KiM ni­je bi­lo pred­met pre­go­vo­ra ni pri­li­kom pot­pi­si­va­nja Bri­sel­skog spo­ra­zu­ma ni po­sle to­ga. Na se­ve­ru KiM spro­ve­de­ni su, na osno­vu Bri­sel­skog spo­ra­zu­ma, lo­kal­ni iz­bo­ri, na ko­ji­ma su iza­bra­ni gra­do­na­čel­ni­ci. Pi­ta­nje even­tu­al­ne in­te­gra­ci­je rad­ni­ka u lo­kal­noj sa­mo­u­pra­vi u op­štin­ske struk­tu­re ko­je bi bi­le for­mi­ra­ne u ne­kom bu­du­ćem pe­ri­o­du ni­je po­kre­ta­no u to­ku bri­sel­skih raz­go­vo­ra”, tvr­di Mar­ko Đu­rić, di­rek­tor vla­di­ne Kan­ce­la­ri­je za Ko­so­vo i Me­to­hi­ju, od­go­va­ra­ju­ći na pi­ta­nje da li od No­ve go­di­ne za­i­sta sle­de ot­ka­zi za oko 2.000 Sr­ba na se­ve­ru Ko­so­va ko­ji ra­de u lo­kal­nim sa­mo­u­pra­va­ma i pred­u­ze­ći­ma a fi­nan­si­ra­ju se iz lo­kal­nih bu­dže­ta, i to na osno­vu Bri­sel­skog spo­ra­zu­ma.

U ve­zi sa in­for­ma­ci­ja­ma ko­je sti­žu iz op­šti­na sa se­ve­ra Ko­so­va da će op­štin­ski rad­ni­ci bi­ti de­set­ko­va­ni po još ne­po­zna­tim kri­te­ri­ju­mi­ma, a da će rad­ni­ci jav­nih pred­u­ze­ća bi­ti pro­gla­še­ni za teh­no­lo­ški vi­šak, Đu­rić pre­ci­zi­ra da „ni­je isti­na da će do­ći do ot­pu­šta­nja rad­ni­ka u jav­nim ko­mu­nal­nim pred­u­ze­ći­ma, di­rek­ci­ja­ma, Po­re­skoj upra­vi i dru­gim in­sti­tu­ci­ja­ma na pod­ruč­ju KiM”. 

Na Ko­so­vu ka­žu da Pri­šti­na ne pri­hva­ta op­štin­ske bu­dže­te za sle­de­ću go­di­nu, pa da sto­ga za­pra­vo mo­ra da se smanji broj za­po­sle­nih. Ima li na­či­na da Vla­da Sr­bi­je na­do­me­sti po­treb­na sred­stva ka­ko lju­di ne bi osta­ja­li bez po­sla?

U tek­stu ko­ji je u po­ne­de­ljak ob­ja­vljen u va­šim no­vi­na­ma ni­je na ade­kva­tan na­čin iz­lo­že­na tre­nut­na si­tu­a­ci­ja. Da­kle, ima­mo in­sti­tu­ci­je i ad­mi­ni­stra­ci­ju Re­pu­bli­ke Sr­bi­je, ko­ja u na­red­nom pe­ri­o­du osta­je ta­kva ka­kva je­ste. Pr­vi put ove go­di­ne po­sto­ji – po­red bu­dže­ta op­šti­na, to jest pri­vre­me­nih or­ga­na ko­ji se fi­nan­si­ra­ju iz bu­dže­ta Re­pu­bli­ke Sr­bi­je – i bu­džet iz Pri­šti­ne.

Kod gra­do­na­čel­ni­ka ko­ji su iza­bra­ni po Bri­sel­skom spo­ra­zu­mu Pri­šti­na je in­si­sti­ra­la da u nji­hov bu­džet bu­du uvr­šće­ni i zdrav­stvo i pro­sve­ta i nji­ho­ve bro­jke o broju lju­di ko­je bi oni dr­ža­li na pla­ta­ma. A to su za­pra­vo lju­di ko­ji bi bi­li na du­plim pla­ta­ma – i na pla­ta­ma Be­o­gra­da i na pla­ta­ma Pri­šti­ne. (Broj tih lju­di je ma­nji od bro­ja onih ko­ji bi do­bi­ja­li sa­mo pla­tu iz Be­o­gra­da.) Sma­tra­mo da je neo­p­hod­no da se otvo­re raz­go­vo­ri sa Pri­šti­nom o bu­du­ćem funk­ci­o­ni­sa­nju lo­kal­ne ad­mi­ni­stra­ci­je ka­ko se ne bi udvo­stru­ča­va­la sred­stva, da se, ne­ret­ko, ne bi ula­ga­lo i iz Be­o­gra­da i iz Pri­šti­ne i iz me­đu­na­rod­ne za­jed­ni­ce, za iste pro­jek­te, či­me se otva­ra pro­stor za zlo­u­po­tre­be. Da­kle, sprem­ni smo da sa Pri­šti­nom za­poč­ne­mo di­ja­log o funk­ci­o­ni­sa­nju op­štin­skih ad­mi­ni­stra­ci­ja, ko­ji ni u ko­jem slu­ča­ju ne mo­že da re­zul­ti­ra ot­ka­zi­ma ili sma­nje­njem bro­ja rad­nih me­sta za Sr­be na se­ve­ru Ko­so­va.  

Po­mi­nje se ne­ka­kav „baj­pas” za 564 rad­ni­ka, da se za njih pla­te de­le iz po­seb­nog fon­da sa de­set mi­li­o­na evra. O če­mu je reč, je li to pri­hva­tlji­vo?

Reč je o to­me da je Pri­šti­na po­ku­ša­va­la da vo­di pre­go­vo­re sa ne­kim pred­stav­ni­ci­ma lo­kal­nih sa­mo­u­pra­va na se­ve­ru o to­me ka­ko bi se pre­mo­sti­la ta raz­li­ka iz­me­đu bro­ja pla­ta ko­je su oni pred­vi­de­li i bro­ja pla­ta ko­je se pri­ma­ju iz Be­o­gra­da, da bi svi pri­ma­li du­ple pla­te. Ali to ni­su bi­li zva­nič­ni raz­go­vo­ri ni­ti je u tim raz­go­vo­ri­ma op­ci­ja bi­la da se bi­lo ko­me uki­da pla­ta ili pre­ki­da fi­nan­si­ra­nje iz Be­o­gra­da.

U pe­tak ste bi­li u Bri­se­lu. Ta­mo je sa de­le­ga­ci­jom Pri­šti­ne do­go­vo­re­no da se po­se­te zva­nič­ni­ka Pri­šti­ni i Be­o­gra­du od 1. de­cem­bra do­go­va­ra­ju pre­ko ofi­ci­ra za ve­zu, ume­sto Eulek­sa, ka­ko je do sa­da bi­lo. Da li na taj na­čin ofi­ci­ri za ve­zu pre­u­zi­ma­ju za­pra­vo ne­ka am­ba­sa­dor­ska ovla­šće­nja?

Pri­štin­ski ofi­cir za ve­zu je slu­žbe­nik kan­ce­la­ri­je Evrop­ske ko­mi­si­je u Be­o­gra­du, od­no­sno be­o­grad­ski ofi­cir za ve­zu je u sta­tu­su slu­žbe­ni­ka kan­ce­la­ri­je EK u Pri­šti­ni. Oni ne­ma­ju ni­ka­kav di­plo­mat­ski sta­tus, sta­tus su­ve­re­ne ili ne­za­vi­sne dr­ža­ve. Nji­ho­va ulo­ga je da olak­ša­ju ko­mu­ni­ka­ci­ju, bez for­mal­no­sti, iz­me­đu pri­vre­me­nih in­sti­tu­ci­ja sa­mo­u­pra­ve i cen­tral­ne vla­de u Be­o­gra­du.

Su­šti­na je u to­me da to za nas ni­je am­ba­sa­da, ne­go po­kra­jin­ska in­sti­tu­ci­ja. Mi će­mo u bu­duć­no­sti kon­tak­ti­ra­ti ne sa­mo sa ofi­ci­rom za ve­zu. Kon­tak­ti­ra­će­mo i sa svim po­kra­jin­skim mi­ni­star­stvi­ma. Uosta­lom, sva­kog da­na smo u ko­mu­ni­ka­ci­ji i sa na­ših de­set po­kra­jin­skih po­sla­ni­ka. Naš tret­man in­sti­tu­ci­ja po­kra­ji­ne ne do­vo­di se u pi­ta­nje, za nas su to in­sti­tu­ci­je po­kra­ji­ne i ni­šta dru­go. 

Iz­ja­vi­li ste u Bri­se­lu da se raz­go­va­ra­lo o de­bi­ro­kra­ti­za­ci­ji ži­vo­ta gra­đa­na i da ste se do­ta­kli te­me osi­gu­ra­nja mo­tor­nih vo­zi­la. Mo­že­te li to de­talj­ni­je da ob­ja­sni­te?

U ovom tre­nut­ku lju­di ko­ji že­le da pu­tu­ju iz cen­tral­ne Sr­bi­je pre­ko Mer­da­ra i dru­gih ad­mi­ni­stra­tiv­nih pre­la­za na KiM, i obr­nu­to, oni ko­ji ima­ju re­gi­star­ske ta­bli­ce ko­je su iz­da­te od stra­ne po­kra­jin­skih in­sti­tu­ci­ja ko­ji na­me­ra­va­ju da pu­tu­ju kroz cen­tral­nu Sr­bi­ju, mo­ra­ju osi­gu­ra­va­ju­ćim dru­štvi­ma da pla­ća­ju od­re­đe­ne iz­no­se osi­gu­ra­nja. Na pri­mer, ako ima­te re­gi­star­ske ta­bli­ce iz Pri­šti­ne ko­je su iz­da­le po­kra­jin­ske in­sti­tu­ci­je i že­li­te da pu­tu­je­te u Be­o­grad, mo­ra­te da pla­ti­te 110 evra za ne­de­lju da­na. I obr­nu­to. Naš cilj je da u do­go­vo­ru sa pri­štin­skim in­sti­tu­ci­ja­ma pro­na­đe­mo na­čin da gra­đa­ni bu­du ovo­ga ras­te­re­će­ni, jer po­sto­ji mno­go gra­đa­na obe na­ci­o­nal­no­sti, i sa jed­ne i sa dru­ge stra­ne ad­mi­ni­stra­tiv­ne li­ni­je, ko­ji tr­pe zbog ovo­ga, a je­di­ni ko­ji pro­fi­ti­ra­ju iz ova­kve si­tu­a­ci­je je­su osi­gu­ra­va­ju­ća dru­štva.