Evropa upumpava 1.100 milijardi evra za buđenje privrede
Prvi put od postojanja Evropska centralna banka odlučila je da počev od marta 2015. godine do septembra 2016. godine počne sa masovnom kupovinom obveznica javnog i privatnog sektora država članica evrozone, kao i institucija EU ulažući u taj posao 60 milijardi evra mesečno. Najnoviji program ECB težak oko 1.100 milijardi novoodštampanih evra može biti produžen, najavio je juče Mario Dragi, predsednik banke iz Frankfurta, „sve dok inflacija u evrozoni ne dostigne zacrtana dva odsto”.
Dragijeva najava ubrizgavanja novih 60 milijardi evra mesečno u finansijski sistem evrozone – iznenadila je svetske berze koje su licitirale svotu manju za 10 milijardi evra. Predsednik Evropske banke potvrdio je time svoje obećanje iz 2012. da će „ECB u okviru svojih oruđa preduzeti sve što bude potrebno radi spasavanja evra”.
Šest godina od izbijanja finansijsko-ekonomske krize, Evropa je sve bliža deflaciji, siromaštvo je u porastu, nezaposlenost dostiže 11,5 odsto, dok je četvrtina radne snage u Grčkoj i Španiji bez posla.
Jučerašnja istorijska odluka Upravnog odbora ECB ipak nije bila jedinstvena, otkrio je Dragi. Ipak, glasali su sa takvom većinom da nije bilo potrebno prebrojavanje među 25 članova Upravnog odbora banke iz Frankfurta, dodao je Dragi.
Dugo očekivana mera ECB – koju su centralne banke SAD, Velike Britanije i Japana inače sprovele u jeku izbijanja globalne finansijske krize od 2008. godine – doneta je uprkos javnom i oštrom protivljenju „germanskog” krila evrozone, pre svih Nemačke i Danske. Berlin smatra da će novonajavljeno doštampavanje evra lišiti urušene članice evrozone obaveze da prionu na stroge strukturne reforme. Nemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je juče u Davosu, pre Dragijeve konferencije za štampu, da ECB mora ostati nezavisna u svojoj monetarnoj politici i da njeni potezi ne treba da zamene prestrojavanja političara.
Žonglirajući između ovog tabora i zagovornika izdašnog novčanog stimulansa radi potencijalnog podsticaja oživljavanja obamrle privrede evrozone, Dragi je objavio još jedan veliki presedan u poslovnoj politici ECB.
Sluteći da će ECB doneti odluku o raskidu sveopšte dužničke solidarnosti članica evrozone, zvaničnici Grčke, Italije, Irske... uveliko su kritikovali takvu mogućnost.
U prvim reakcijama nakon objave Marija Dragija, evro se srozao na najnižu vrednost od 2003. godine, dok je nemački poslanik Peter Gauvajler najavio da će ECB tužiti nemačkom ustavnom sudu. I dok su ministri nemačke vlade mahom odbili da komentarišu odluku ECB, Verner Langen, vodeći predstavnik partije kancelarke Angele Merkel u Evropskom parlamentu, nije štedeo reči kritike.
„Odluka ECB je pogrešna i neće pomoći ekonomskom oporavku. ECB je stigla do kraja svoje monetarne politike”, smatra Langen.
Tanja Vujić
------------------------------------------------------------
Niska cena zaduživanja
– Prethodne mere ECB nisu dale rezultate na sprečavanju deflacije i pokretanju privredne aktivnosti, U decembru je inflacija bila negativna minus 0,2 , a rast BDP u trećem kvartalu prošle godine bio je samo 0,2 odsto. Ovom merom ECB želi da podstakne tražnju kroz rastuću kreditnu aktivnost banaka i da kroz dalje obaranje evra u odnosu na dolar podstakne izvoz evrozone i time podstakne privredni rast. Takođe, ovim merama želi da donekle olakša teret dugova članica evrozone koje su u dužničkoj krize kao što su Grčka, Italija, Španija Portugalija, jer niže kamatne stope po kojima se mogu zaduživati na tržištu kapitala treba da smanje teret servisiranja dugova. Kroz pad kursa evra u odnosu na dolar čiji je paritet juče iznosio 1,16 dolara za jedan evro treba da se podstakne izvoz iz tih zemalja i time dodatno olakša servisiranje dugova – dodaje Đukić.
Po njemu, EVB je iscrpla sve druge mere i ovo je poslednji pokušaj da se reši problem deflacije, odnosno da se inflacija vrati u okvir od dva odsto, kao i da se poveća privredna aktivnost. Činjenica je da će krediti biti jevtiniji i da će to uticati na povećanje profitabilnosti kompanija, ali ostaje otvoreno pitanje asimetričnog dejstva ove mere, jer jezgro evrozone s nemačkom privredom nije suočeno s problemima kao periferija.
Koliko su mere ECB relevantne za Srbiju?
– I dalje će biti niska cena zaduživanja na kredite koje budu uzimali i država i kompanije na nivou koji nisu viđeni u bližoj monetarnoj istoriji. Slabljenje evra u odnosu na dolar pogodavaće samo izvoznicima čije su uvozne komponente u evrima, a realizaciju naplaćuju u dolarima. Otvara se i mogućnost povećanje izvoza u članice evrozone zbog bržeg privrednog oporavka evrozone, smatra Đukić.
ECB je, inače, na prvom zasedanju u ovoj godini, zadržala i referentnu kamatnu stopu na 0,05 odsto. To je bilo očekivano, a zadržani su nivoi i druge dve kamatne stope (graničnu kamatnu stopu i kamatnu stopu na depozite) na 0,30 odsto, odnosno minus 0,20 odsto.
J. Rabrenović