U Kulturnom dodatku u subotu, 11. aprila, čitajte:
STO GODINA OD SMRTI NADEŽDE PETROVIĆ
Život veći od veka
Beskompromisno zalaganje u pitanjima od nacionalnog značaja doneće Nadeždi Petrović epitet nacionalne heroine, kao što će, zahvaljujući umetničkoj zaostavštini, biti uvažena kao jedno od najznačajnijih, ako ne i najznačajnije umetničko ime srpskog slikarstva s početka dvadesetog veka. Prijemčiva za vitalne tokove evropske umetnosti, izgradila je slikarstvo kakvo dotad u Srbiji nije viđeno. Slikama koje su prikazivale srbijanske seoske i gradske predele, ljude i običaje, mukotrpno je osvajala razumevanje sredine
Jasna Jovanov
------------------------------------------------------
PORTRETI
Beograd je šmekerski grad Gage Nikolića
Molijer je smešna apokalipsa: Jagoš Marković (Foto S. Bosnić)
Ja sam podgoričko dete, namazan po cikotićki. Rastao sam u Njegoševoj, kod moje baba Lepe, i moga Momčila, ali sam i ulične fore znao. Posle me dohvati Beograd, od kuće Prodanovića, pa do dorćolskih manguparija, ateljeovskog duha… Namazah se ja – kaže reditelj Jagoš Marković
Borka G. Trebješanin
------------------------------------------------------
POVRATAK U BUDUĆNOST
Mit o srpskom antimodernizmu
Beograd je 1894. godine konjski pogon tramvaja zamenio električnim. Po našim istoričarima saobraćaja, bio je treći evropski grad koji je to učinio, pre Berlina i Lajpciga. Đetinja kod Užica i Gradac kod Valjeva su samo nekoliko godina posle Nijagare, na samom početku 20. veka, dobili hidroelektrane po Teslinom sistemu
Predrag J. Marković
------------------------------------------------------
NAŠA TEMA: MANjINE I KULTURNI IDENTITET (1)
D. Stojanović
Sonja Liht: Manjine su ostale bez intelektualaca
Zoran Tairović: Identitet Roma – akvarelska, mutna slika
Zvonko Sarić: Svi predsednikovi Bunjevci
Laslo Vegel: Otvorenost, hibridnost i revolucionarnost
Zoran Mašić: Srbi u Hrvatskoj nezadovoljni statusom
Slika ilustracija manjine ( D. Stojanović)
------------------------------------------------------
KA NOVOJ HRIŠĆANSKOJ RENESANSI
Istinska umetnost stvara večnost
Punoća istine o čoveku se dostiže tek objedinjenjem pojmova sveštenika i pesnika: Romilo Knežević (Iz lične fotodokumentacije)
Ako čovek nije potreban Bogu, onda celokupna istorija čovečanstva, kako neizmerna stradanja tako i najblistaviji uzleti duha, jesu farsa koju niko ne može opravdati. Možemo li prihvatiti večnost, to krajnje merilo istine, u kojoj ni najsvetlije delo našeg duha nema mesta? Šta je onda preostalo od čoveka i šta je to što je spaseno? To je veliki apsurd kome teologija mora da posveti dužnu pažnju, kaže monah Romilo Knežević, oksfordski doktorand
Marija Knežević
------------------------------------------------------
ESEJ
Grad zvani čežnja
Pristigli ne znaju mnogo o Beogradu, pre svega da Beograd njih nije video godinama, osiromašeni Beograd zatvoren u svoje pohabane stanove i kućne mikrokosmose. Taj i takav Beograd, zatvoren u svoje nemanje i poniženje, ne može da vidi zaparložene njive i voćnjake koji sami cvetaju i propadaju, napuštene stanove i mrak malih gradova, prljava rečna korita i naherene plotove
Aleksandra Đuričić
------------------------------------------------------
NEMAČKA BELEŽNICA
Kada kultura umire u ime novca, varvari se rađaju
Nemačka kulturna elita digla se na noge kada je direktor Narodnog pozorišta u Rostoku smenjen jer je štednju u kulturi uporedio sa džihadistima koji uništavaju svetsku baštinu u Iraku i Siriji
Nenad Radičević
------------------------------------------------------
ART SAJMOVI
Redovi za slike na dokovima Hadsona
Da li postoji nešto kao preobilje umetnosti? – zapitao se autor jednog članka o zbivanjima na umetničkoj sceni u „Njujork obzerveru” u vreme martovskih umetničkih dešavanja u tom gradu. I ja sam se isto to zapitao pre nego što ću krenuti u vizuelno „konzumiranje” jedanaest sajmova umetnosti Velike jabuke
Lazar Lazo Vujić