Pomoć isplaćena gotovo svima
Maj 2014. pamtimo po katastrofalnim poplavama koje su zadesile više od dve trećine naše zemlje: 57 građana izgubilo je život, a ukupna šteta u Srbiji bila je veća od 1,7 milijardi evra. Godinu dana kasnije, na početku maja 2015, posledice poplava i dalje se saniraju.
– Za devet meseci, jer je obnova počela 1. avgusta prošle godine, odmah posle usvajanja Zakona o uklanjanju posledica poplava, blizu 20.000 domaćinstava dobilo je novčanu pomoć, na šta je utrošeno 4,7 milijardi dinara, i možemo reći da je ovaj posao pri kraju. To pokazuje i podatak da smo u avgustu 2014. izdavali po 700 rešenja dnevno, a sada imamo sedam rešenja – nedeljno. Još se vuku repovi jer je bilo nerešenih imovinskopravnih odnosa. Na osnovu žalbi u 27 slučajeva promenjene su kategorije po kojima se isplaćuje novac, a davaćemo novčanu pomoć dok ne završimo i poslednje pravosnažno rešenje koje su izdale lokalne samouprave. Uspeli smo da uvedemo red u jedan vrlo specifičan proces kakav je obnova, koji se uvek odvija pod ogromnim pritiskom, jer svi očekuju da radite brže nego što je fizički moguće i da dajete više nego što fizički imate – kaže za „Politiku” Marko Blagojević, direktor vladine Kancelarije za pomoć i obnovu poplavljenih područja.
U međuvremenu su u obnovu zemlje i pomoć građanima uložena velika sredstva – sa namenskog računa Vlade Srbije, od donacija, bespovratne pomoći, novca iz Fonda solidarnosti i kredita Svetske banke. Ova sredstva, međutim, nisu ni približno blizu 1,7 milijardi evra procenjene štete.
Prilikom obilaska poplavljenih mesta poput Krupnja, Svilajnca, Paraćina, novinari „Politike” su, osim pohvala, od postradalih čuli i kritike na račun države: mnogi su smatrali da su izgubili daleko više od onog što im je kasnije nadoknađeno.
– Dajemo sve što imamo, ali je savršeno jasno da to u nekim slučajevima nije bilo dovoljno. Ipak, pomoć je pružena svima kojima je bila neophodna i sav novac ide postradalima. Ali ima ljudi koji nisu zadovoljni. Navešću primer Krupnja, gde su postradali dobili pomoć države, ali i Evropske unije: ovde su sagrađene nove kuće umesto srušenih i obnovljene sve oštećene. Obezbeđen je nameštaj i bela tehnika svima koji su imali štetu u poplavama. Uprkos tome, u Krupnju ćete vrlo lako sresti čoveka koji je dobio novu kuću, nameštaj, frižider, šporet i veš-mašinu, ali je veoma nesrećan što nije dobio i šporet na drva, a njegov komšija jeste – napominje Blagojević.
Poplave su otkrile i višedecenijski nemar u održavanju infrastrukture namenjene odbrani od plavljenja na državnom i lokalnom nivou: kanali koji godinama nisu čišćeni, obaloutvrde sa kojih je kamen, pesak i zemlju odnosio svako kome je bio potreban ovaj materijal, nasipi presecani da bi ribolovci išli na pecanje, ali i nikad započeti posao na gradnji objekata za sprečavanje poplava, za koji su projekti odavno urađeni – sve to doprinelo je da posledice prirodne katastrofe zabeležene prošlog maja budu mnogo veće.
Pitamo Marka Blagojevića da li smo sada spremni da dočekamo majske kiše:
– Spremniji smo nego prošle godine jer smo u međuvremenu uradili ogroman posao na obnovi oštećene i uništene infrastrukture namenjene zaštiti od poplava. Očišćeni su kilometri rečnih korita, kanali, pojačani su nasipi, izgrađeni novi... Jedna mala intervencija može mnogo da znači, a to se videlo na primeru Lučana. Bili su plavljeni šest puta za redom prošle godine, a onda smo uz pomoć kanadske donacije očistili korito reke Bjelice. Rezultat: prvi naredni poplavni talas u martu, inače intenzivniji nego majski, nije stigao ni do jedne kuće – kaže Blagojević.
Iz fioka su izvučeni projekti za gradnju infrastrukturnih objekata u Smederevskoj Palanci, Svilajncu i Paraćinu, koji su tu skupljali prašinu više od decenije. Sada ima novca za izgradnju ovih objekata i ona će početi najverovatnije tokom maja.
– Projekat za Smederevsku Palanku, na primer, urađen je još 2003. godine, a cena gradnje ovih objekata je maltene koliko isplaćena pomoć postradalima u majskim poplavama: ovde je poplavljeno 540 domaćinstava, za šta je isplaćena pomoć od 130 miliona evra – navodi Blagojević.
Obezbeđena su i sredstva: 10 miliona evra dala je Evropska unija za gradnju infrastrukture za zaštitu od plavljenja u Šapcu i Bogatiću. Od novca dobijenog od EU gradiće se objekti i u Svilajncu, dok će obnova infrastrukture i podizanje novih objekata u Paraćinu i Smederevskoj Palanci biti finansirani iz kredita Svetske banke.
Projekti za zaštitu od plavljenja u basenu Kolubare ne postoje i zbog toga se sa Ujedinjenim nacijama trenutno sprovodi studija o zaštiti u ovom basenu. Kada bude završena, znaće se šta je sve potrebno uraditi i koliko će to koštati.
– Mnogi su dizali buku oko nasipa u Obrenovcu, ali moramo da razumemo da se on ne štiti na obalama ovog grada, već uzvodno, i ne samo nasipima već i retenzijama, bujičnim pregradama, raznim objektima infrastrukturnim za zaštitu od poplave. Urađena je sanacija objekata i obaloutvrda, nasipa i očišćena su korita Kolubare i pritoka. Novi objekti za zaštitu, koji su kapitalne investicije, ne mogu se napraviti preko noći, već su za to potrebni meseci, pa i godinu dana – ističe direktor Kancelarije za obnovu.
Dejana Ivanović
-----------------------------------------
Pomoć donatora
Od 26 miliona evra bilateralnih donacija obećanih na dobrotvornoj konferenciji prošlog jula u Briselu koristi se 20,5 miliona evra, dok preostali novac tek treba da bude dostupan.
– Svaka zemlja donator je tražila da novac koji daje bude iskorišćen za određenu namenu. Sa svakim donatorom je rađen poseban aranžman, dogovarali smo gde će novac biti uložen. I, što je najvažnije, većina ovih donatora su – povratnici: posle prvih donacija odlučili su da ulože još novca u dalju obnovu, a pre svega za gradnju infrastrukture za zaštitu od poplava. Do sada su tri puta dali donaciju Kanađani, Japanci... – navodi Blagojević.
-----------------------------------------
Kontrole i prijave
Rad Kancelarije za obnovu i pomoć poplavljenim područjima je javan, a svi tokovi novca – od uplata do isplata građanima i privredi – mogu se videti na sajtu kancelarije.
– Svaki dinar koji je potrošen do sada objavljen je na sajtu. Prvi put postupamo tako da ne pravimo spisak za pomoć u kafani, već javno i sa detaljnim procedurama – ističe Blagojević.
Podignute su krivične prijave protiv onih građana kod kojih je dodatnom kontrolom utvrđeno da nisu imali pravo na pomoć, a dobili su je. Ovih prijava, kaže naš sagovornik, nema onoliko koliko se verovalo da će ih biti i da broj krivičnih prijava neće preći četiri odsto u odnosu na gotovo 20.000 izdatih rešenja.
-----------------------------------------
Rešenja ne mogu zastareti
Zakon o uklanjanju posledica poplava, usvojen krajem jula 2014, važi godinu dana. Zbog toga su mnogi poslednjih meseci bili zabrinuti da li će njihova rešenja zastareti. Međutim, Marko Blagojević napominje da u slučajevima isplate pomoći nema zastarevanja.
– Ova oblast neće ostati neregulisana prestankom važenja pomenutog zakona. Radimo na izradi nacrta zakona za održivo rešenje pitanja i prevencije koji bi trebalo da stupi na snagu posle isteka Zakona o uklanjanju posledica poplava – ističe Blagojević.