Država poskupljuje gorivo

15. 02. 2008. 22:00

Vozače u Srbiji sačekaće naredne nedelje novo poskupljenje goriva. Ni manje ni više nego za četiri do četiri i po dinara po litri. Koliko tačno, znaće se u ponedeljak kada Ministarstvo rudarstva i energetike napravi presek stanja na osnovu kretanja cene sirove nafte na savetskoj berzi i kursa dolara za poslednjih 15 dana.

Uz pretpostavku da će shodno skoku cena crnog zlata i dolara gorivo poskupeti za oko dinar do dinar i po, litar benzina bi od sredine naredne nedelje mogao da se toči po ceni od čak 95 dinara, a dizel za gotovo 80 dinara.

Razlog za ovo poskupljenje nije uobičajen. Gorivo neće od naredne nedelje poskupeti toliko zbog skoka cene sirove nafte koliko zbog povećanja državnih zahvatanja. Državni udeo u ceni goriva povećava se sa rastom inflacije, pa tako i ovoga puta mora da isprati sve veći skok cena na malo.

Problemi s akcizama

Oni koji duže prate akcizne naftne prilike znaju da najavljeno poskupljenje može biti izbegnuto samo ako država odreaguje. Tačnije, ako se odrekne akciza u ceni derivata. Prethodni ministar finansija Mlađan Dinkić upravo je tome pribegao sredinom 2006. godine kada je shvatio da se inflacija zahuktava i da će sasvim sigurno probiti projektovanu stopu.

Lane, međutim, ovo nije bila praksa, iako je i 2007. završena sa znatno višom inflacijom od očekivane. Projektovana je bila šest, a završena sa 10,1 odsto. Država se, međutim, ni pored toga nije odrekla zahvatanja u ceni goriva. Naprotiv, gorivo je za celu 2007. poskupelo čak 11 puta, a pojeftinilo samo dvaput. Tako se litar benzina na NIS-ovim pumpama u januaru prošle godine točio po ceni od 78,80 a krajem decembra po 91,90 dinara, što je poskupljenje od čak 13,10 dinara.

Država odnosno ministarstvo finansija i u ovoj godini nastavlja sa starom praksom. Dakle, u trenutku dok dinar pada, a cena goriva toliko ide gore, nadležni ne razmišljaju da ublaže poskupljenje time što će smanjiti svoja zahvatanja i tako zauzdati i inflaciju.

Država ne bi na ovaj način samo počastila vozače, kako se to na prvi pogled čini, već bi građane lišila lančanih poskupljenja koja dolaze za svu drugu robu, a koja su isprovocirana upravo porastom cena goriva. Već se, inače, najavljuje poskupljenje hleba...

Upitan da prokomentariše zašto država ne praktikuje da ponekad umanji svoja zahvatanja u ceni goriva, budući da to često rade zemlje u okruženju, ekonomista Zoran Popov kaže da „država, nažalost, nije u situaciji da to čini”.

– Za razliku od većine zemalja u okruženju, u Srbiji je i dalje veoma izražen pritisak na budžet. Osim u penzijskom sistemu, gde je urađena reforma, ni u jednoj drugoj sferi ona nije ni započeta, zbog čega je javna potrošnja i dalje vrlo velika. Kako je sada, penzioneri u Srbiji su jedini koji snose posledice državne namere da se smanji javna potrošnja – kategoričan je on.

Prema njegovim rečima, do boljitka, odnosno rasterećenja budžeta, uskoro neće ni doći, jer se u vezi sa tim ništa i ne čini. Državi su, dakle, vezane ruke, pa ukoliko bi se i odrekla svojih zahvatanja u ceni goriva, pitanje je čime bi onda punila budžet i pokrivala javne rashode.

Velika javna potrošnja

Ako se odluči da ne poveća akcize u ceni goriva, država bi morala da redukuje rashode na drugoj strani – vojsci, policiji, prosveti, zdravstvu, što bi izazvalo nezadovoljstvo kod njih.

Tek pošto se pribegne reformi kako je to učinjeno s penzijama, javna potrošnja će biti manja, a samim tim to će ostaviti i prostor državi da smanji zahvatanja u ceni goriva, ističe Popov, ukazujući da je 

velika javna potrošnja upravo razlog što je Srbija jedna od retkih zemalja gde se i danas plaća porez na dečju opremu, čega su se zemlje u okruženju odavno odrekle.

Sada država na svakoj litri goriva zarađuje 35,9 dinara, a dizela 19,10 dinara. S novim povećanjem akciza, zarada će biti još viša – gotovo 40 na benzine i oko 21 dinar na dizele, plus PDV od 18 odsto.

(/slika2)Kada se uporede državna zahvatanja u ceni benzina zemalja u okruženju vidi se da su ona znatno viša nego kod nas. Tako u Nemačkoj država kroz akcize i poreze učestvuje sa 63,85 odsto u litri benzina, Mađarskoj 55,43 odsto, Sloveniji 54,37, Engleskoj 66,10, Grčkoj 48,40 procenata. Ali, očigledno je da njihovu ekonomiju to toliko ne pogađa. Kod nas je i dalje najveći krivac za inflaciju upravo skok cene goriva, a država ne čini ništa da bi je koliko-toliko zaustavila.

Ako je verovati srpskim pregovaračima koji su nedavno prisustvovali zaključivanju posla između NIS-a i ruskog „Gaspromnjefta”, da će novi vlasnik ubuduće Srbiji isporučivati jeftiniju naftu, vozačima ne preostaje ništa drugo nego da se nadaju da će gorivo bar kod NIS-a biti jeftinije. Naime, po važećoj Uredbi o cenama derivata, država propisuje najviše maloprodajne cene, ali trgovci zbog konkurentnosti derivate mogu prodavati i jeftinije ako nađu prostora za to.