U novom Kulturnom dodatku u subotu, 1. avgusta, čitajte:

31. 07. 2015. 08:59

Иво Андрић на својој тераси у Призренској улици у Београду 1944. године (Документација Војног музеја у Београду)

ANDRIĆEVI ROMANI – SEDAMDESET GODINA

„Na Drini ćuprija” u prtljagu „plavih šlemova”

U jednom slučajnom susretu za vreme rata, Andrić je potonjem čuvenom novinaru Miroslavu Radojčiću rekao da je za vreme okupacije imao samo dva cilja: da ostane živ i da ostane čovek.Da ostane živ za vreme rata, Andrić je najpre mogao tako što će ćutati. Pisati, za Andrića je tokom rata, međutim, značilo – ostati čovek.

Žaneta Đukić Perišić

-------------------------------------------------------------

21. VEK

Digitalni humanisti  

Digital art, fotografija Radeta Krstinića

Činjenica da smo se, kao država, priključili programu petnaest evropskih država DORIAH govori o tome da se kod nas, ni jednog trenutka, nije do kraja izgubila ona vitalna energija, koja nas, na opšte iznenađenje, pa i iznenađenje nas samih, često stavlja među napredne, pa čak i avangardne zemlje. Činjenica da je Narodna biblioteka Srbije institucija koja je od početka u tom projektu, kao naš glavni nosilac, govori o tome da se o prilagođavanjima ne samo mislilo nego da se na njima i radilo.

Stanko Crnobrnja

-------------------------------------------------------------

INTERVJU: RAJKO MAKSIMOVIĆ 

„Pasija” je moje najbolje delo

 

Rajko Maksimović

Naši muzički umetnici, solisti, manji i veći ansambli, sa velikim žarom i entuzijazmom izvode našu muziku, i to prilično često, što je za svaku pohvalu.

Filharmonija je druga priča. Tu se ne pitaju i ne odlučuju svirači nego „neko odozgo“, pa imamo tužni bilans od dva-tri domaća dela izvedena na koncertima u celoj sezoni!

Zorica Premate

-------------------------------------------------------------

ZAPIS

Sto godina KafkinogProcesa 

 

Kafka je bio posebna vrsta pisca

Jedna od stvari koja iznenađuje prilikom čitanja Procesa jesu mračne i erotske predstave. Veliki deo knjige pokreće neka vrsta seksualne krivice, iako u njoj nema puno žena. Kafka je počeo da piše roman odmah posle raskida veridbe sa Felicijom Bauer. Model koji se ponavlja u Kafkinom životu jeste da žena koju voli mora da bude na bezbednoj distanci. Izgleda da je to bio veoma čvrst model: strah od seksa i strah od žena

Nebojša Bradić

-------------------------------------------------------------

NEMAČKA BELEŽNICA

Nemačkoj preti egzodus moderne umetnosti 

Od našeg dopisnika

Georg Bazelic

Pokušaj nemačke vlade da odredi koje su umetnine kulturno blago i da potom ograniči njihovu prodaju van zemlje, izazvao revolt najpoznatijih nemačkih umetnika

Nenad Radičević

-------------------------------------------------------------

KNjIGE

Zašto gradovi bez kontinuiteta nisu mogući

Boško Tokin, Terazije, Zlatno runo, Metafizika, Beograd, 2015.

Tokin piše: Beograd je bio polučaršijski, polumondenski, primitivan, dekorativan, dinamičan, vizantijski, rafiniran, nemoralan, zakulisan, brutalan, temperamentan, nemilosrdan, pijan, privlačan, bezobziran, familijaran, hipermoderan i anahroničan. Besan i bedan u isti mah. Džungla. Far Vest. Carstvo komita i advokata. Postojbina patentiranih patriota, lažnih velikih ljudi, snobova, spekulanata, političara koje niko nije voleo a ceo svet trpeo...

Nebojša Milenković

-------------------------------------------------------------

NAUKA

Teologija ili majmunologija 

Ne prihvatam nikakvu evoluciju – ni ateističku, ni pseudoteističkujer evolucija ne može biti teistička. A zašto?Moramo se držati osnovne logike. Kratko i jasno – ili Bog postoji ili ne postoji. Nema srednje varijante. Ili je stvorio svet ili nije. Ako jeste, onda je svemoćan. Ako je svemoćan, zašto bi čoveka stvarao od majmuna, a ne direktno

Ljiljana Čolić