Graditeljska čuda meksičkih mafijaša
Kako je najtraženiji narko kum, meksički šef Sinaloe, uspeo da pobegne iz zatvora i da li će se u dogledno vreme ponovo naći iza rešetaka. Retko ko ko poznaje prilike sa moćnim multinacionalama koje se bave prometom i proizvodnjom narkotika, će odgovoriti potvrdno na ovo pitanje. Priliv novca iz ovog ilegalnog biznisa meri se milijardama a one se peru i u najpoznatijim bankama na svetu. Uz to šefovi narko kartela vrlo rado investiraju u infrastrukturu kako bi osigurali i modernizovali svoj posao. Sa padom legendarnog kolumbijskog kuma Pabla Eskobara , počeo je raspad kartela Medeljin i rivalske grupe Kali. Istovremeno je Meksiko preuzimao kolumbijski posao i danas je ova zemlja najveći izvoznik droge u SAD. Do sada je otkriveno 180 međunarodnih podzemnih prolaza, ali se ne zna koliko ih još ima između Meksika i SAD
* * * *
Vođa Sinaloe, najjačeg narko-kartela na svetu, Čapo Gusman je od 11. jula opet na slobodi, zahvaljujući graditeljski savršenom tunelu od hiljadu i petsto metara koji su njegovi ljudi izgradili u rekordno kratkom vremenu. Sa preciznošću na kojoj im mogu pozavideti švajcarski proizvođači satova, inženjeri Sinaloe u milimetar su podesili ulaz u tunel sa intimnim delom kupatila, oslobođenim video-nadzora, u ćeliji meksičkog Alkatraza, najčuvanijeg zatvora u ovoj zemlji. I dok milioni ljudi u Sijudad Meksiku beskrajno čekaju da se najzad izgradi dodatna metro-stanica ili proširi traka na autoputu, Čapo Gusman se kroz prolaz u obliku kvadrata spustio merdevinama u tunel, opremljen fluorescentnim lampama, ventilacionim cevima, metalnim tramvajskim šinama i malim vozilom sličnom motociklu, da bi samo neki minut posle toga bio slobodan kao ptica.
(Foto Beta)
Izlaz iz tunela je izgrađen pod jednom novoizgrađenom kućicom od šljake, oko koje su livade. I dok se Gusman penjao drvenim merdevinama ka prizemlju, svojim očima je video šta je sve moralo da se nabavi za ovaj graditeljski poduhvat: generator za napajanje strujom, električna dizalica za podizanje iskopanog materijala i spuštanje alata, kalemi sa žičanim mrežama, stotine litara hidraulične tečnosti…
Njegovo bekstvo kroz tunel, ma koliko spektakularno, nije trebalo nikoga da iznenadi. Jer, kako podseća američki nedeljnik „Njujorker”, „pljačkaši banaka, krijumčari ruma, gerilci, svi oni decenijama koriste neku vrstu podzemnog prolaza za svoje aktivnosti” i dodaje: „Ali Gusmanova Sinaloa je prva izgradila supertunele i doslovno svoje poslovanje vezala sa lavirintima podzemnog sveta.” Dobro plaćeni i životom ucenjeni Sinaloini stručnjaci doveli su graditeljstvo podzemnih prolaza do savršenstva.
U poslednjoj četvrti veka otkriveno je sto osamdeset podzemnih prolaza ispod američko-meksičke granice. Veliki deo njih su rupe slične krtičnjacima za ljude kroz koje se osoba puzeći provlači. Ni to nije lako sagraditi, pogotovo što je američko-meksička granica nadzirana sa svih strana i visina. Ali Sinaloa se tokom godina specijalizovala za prava čuda u infrastrukturi, kreativna rešenja, nove materijale i visoke bezbednosne standarde. Federalni agenti Sinaloine podzemne puteve nazivaju supertunelima. Mnogi od njih, slično ovom koji je Gusmana izveo lagodno na slobodu, imaju liftove, električnu struju, ventilacione odvode, pametno kamuflirane ulaze i izlaze.
Danas Sinaloini supertuneli najčešće služe za transport droge preko (ispod) granice – od industrijskog predgrađa Tihuane, u Meksiku, Garite de Otaj, do sličnog industrijskog perifernog dela južnog San Dijega – Otaj Mese, u Kaliforniji. U oba ova mesta izgrađena su ogromna skladišta i magacini za koje se veruje da pripadaju Sinaloi.
Stotine agenata granične patrole, Domovinske bezbednosti i Agencije za narkotike rade na ovom terenu i naročito istražuju neobeležene magacine na ivici Otaj Mesea. Među njima je i deset pripadnika jedinice San Dijega za istraživanje tunela, grupe koja je oformljena 2003. U proseku je od tada pronalaženo po dva međunarodna tunela godišnje, ali su uhapšeni samo najniži službenici u stalnom ili honorarnom odnosu sa Sinaloom: vozači kamiona ili magacioneri. Informacije u kartelu su pažljivo izdeljene, pa uhapšeni radnici nisu umeli gotovo ništa da kažu o širim operacijama Sinaloe, čak i kad bi se sa tužilaštvom pogodili da za kraću kaznu daju neke podatke o planovima narko-mafije.
Vozilo i tunel kroz koji je pobegao Čapo Gusman iz najčuvanijeg zatvora u Meksiku (Foto Beta)
Pojedini stručnjaci za tunele ne kriju svoje divljenje prema graditeljskom umeću Sinaloe, ma kako to paradoksalno zvuči, kad se zna da su ti talenti upotrebljeni za biznis koji sa sobom donosi na hiljade smrti sa obe strane meksičko-američke granice i šire. Jedan šef jedinice za pronalaženje tunela priznao je pre dve godine „Volstrit džornalu” da ni najveći eksperti nemaju odgovor na pitanje kojim se sve tehnikama služe Sinaloini stručnjaci i kako to da je većina njih nepoznata u legalnom građevinarstvu.
I bukvalno i metaforički rečeno: podzemlje je neuporedivo teže izgraditi nego nadzemni svet. Američki izvori veruju da se genijalni arhitekta i nadzornik radova krije iza ličnosti Hosea Sančeza Viljalobosa, koji je uhapšen još 2012. godine u Meksiku, kada je kod njega pronađeno 15 miliona dolara u kešu. Prema američkim medijskim izvorima, Sančez Viljalobos se trenutno nalazi u istom meksičkom zatvoru iz koga je Gusman pre dvadesetak dana pobegao, dok Vlada SAD pokušava da ubedi Meksiko da ga isporuči preko granice. U vreme kada je uhapšen sumnjalo se da je on konstruktor dva tunela koja povezuju Tihuanu sa San Dijegom. Prvi je dug 650 metara, opremljen je tramvajskim šinama i povezuje jednu kuhinju u Tihuani sa dva magacina u San Dijegu. Drugi je nešto kraći, ali je njegova infrastruktura dovedena do savršenstva, slično kao kod Gusmanovog tunela. Veruje se da je Viljalobos idejni vođa i mozak iza Gusmanovog bekstva. On je ujedno i najviši menadžer u Sinaloa korporaciji.
Izgradnja tunela koji je spasao Gusmana trajala je, po procenama stručnjaka, možda nešto manje od godinu dana, a to znači da je ona počela čim je Čapo uz veliku pompu uhapšen i stavljen u prizemlje najčuvanijeg zatvora u Meksiku. Takav tunel morao bi da košta bar pet miliona dolara, ali za Gusmana je to ono što je za običnog čoveka pet dolara ili što je u Srbiji sto dinara.
Sinaloa je do sada upotrebljavala tunele za transport droge, najviše marihuane, koja je najkabastija i donosi najviše profita na američkom tržištu. Procenjuje se da Gusmanova kompanija, najmoćniji kartel za krijumčarenje heroina, kokaina i marihuane, kontroliše mrežu od više hiljada kilometara tunela na meksičko-američkoj granici. Prošle godine, kada su ga policajci okružili, Gusman je podigao poklopac na dnu svoje kade i pobegao kroz vodovodne lavirinte ispod grada Kulijakan. Bio je na slobodi još nekoliko nedelja pre nego što su ga uhvatili meksički marinci.
-----------------------------------------------------------------------
Od Pabla Eskobara do Gusmana
U rodnom mestu Gusmanu se klanjaju kao svecu (Foto Beta)
Trojica kolumbijskih generala ponovo su u aktivnoj službi jer ih smatraju jedinim koji imaju potrebno znanje i iskustvo za hvatanje najmoćnijih narko-trafikanata Latinske Amerike. Oni su devedesetih odigrali odlučujuću ulogu u akciji likvidiranja Pabla Eskobara, što je dovelo do rasturanja kartela Medeljin, a potom su pomogli u razbijanju rivalske narko-organizacije Kali. Time je dugogodišnja dominacija Kolumbije u milijarderskom biznisu sa transportom droge na američko i evropsko tržište najzad prekinuta. Njeno mesto je zauzeo Meksiko.
Kolumbijski generali nedavno su boravili u Meksiku da bi tamošnjim agentima preneli svoje iskustvo i pripomogli u hvatanju Hoakina Gusmana koji je još u julu pobegao iz zatvora Altiplano. Kolumbijske vlasti nisu spremne da potvrde ovu informaciju, ali potvrđuju da dve zemlje blisko sarađuju kako bi stale na put ilegalnoj proizvodnji i transportu droge, ako već nisu u stanju da utiču na ogromno i uvek gladno tržište u Severnoj Americi. Trojica generala u bliskoj su vezi sa četvrtim kolegom po činu Oskarom Naranhom, koji je trenutno angažovan na pregovorima koji se vode između kolumbijskih vlasti i narko-gerile Fark u Havani. Naranho važi za najznačajniju ličnost u istoriji kolumbijske policije. Njegove veze sa Meksikom pojačane su kada ga je Enrike Penja Nijeto, tada predsednički kandidat(2012), uzeo za specijalnog spoljnog savetnika za bezbednost. Na tom mestu bio je sve do početka prošle godine, kada se vratio u Kolumbiju i posvetio se „mirovnom procesu” sa zloglasnom gerilom.
Kolumbijska akcija protiv moćnih narko-trafikanata bila je moguća tek kada su policija i vojska očišćene od funkcionera koji su bili povezani sa narko-trafikantima. Borba protiv legendarnih rivalskih kartela Medeljin i Kali tek tada je mogla da počne.
Kada je o Meksiku reč, prekidanje policijske i vojne veze sa narko-biznisom još nije, prema mišljenju stručnjaka, ni započeto.
Čapo Gusman nije jedini koji može slobodno da maše krilima i da kao čelnik Sinaloe, danas najmoćnijeg kartela na svetu, stiče sve veći profit. Njegov zamenik Ismael Sambada obavljao je Čapov posao dok je šef bio u zatvoru, a po informacijama Američke agencije za drogu (DEA), on je podjednako moćan kao i njegov pretpostavljeni, samo što je ovaj mnogo slavniji. Iako u Meksiku postoji još nekoliko jakih kartela, po razmeri operacija i vrednosti profita nijedan od njih ne može da se približi Sinaloi. Po podacima Američke agencije za drogu, koje je preneo meksički časopis „Proseso”, kartel Sinaloa je praktično jedini izvoznik heroina za američko tržište. Ostali meksički karteli takođe prodaju svoje produkte u SAD, ali u mnogo manjem obimu.