Da li su partijski saveti ideološke ikebane

28. 09. 2015. 09:05

(Фото Жељко Јовановић)

Osim opozicionog delovanja, Dveri od pre nekoliko dana imaju još nešto zajedničko sa svojim ideološkim protivnicima iz DS-a i Nove stranke. Boško Obradović, kao i Bojan Pajtić i Zoran Živković, okupio je oko stranke „trust mozgova”.

Višegodišnju bliskost sa nacionalno i desno orijentisanim intelektualcima Dveri su formalizovale osnivanjem političkog saveta od 13 članova, na čijem je čelu privremeno naša ugledna nuklearna fizičarka iz SAD Jasmina Vujić.

Koliko god ličili na relikt ideoloških komisija iz socijalizma, zaduženih za „idejno-politički rad”, politički saveti i danas imaju značajnu ulogu u profilisanju stranačke ideologije i ciljeva i po mišljenju analitičara ovakva forma okupljanja intelektualaca može da pomogne Srpskom pokretu Dveri.

Jasmina Vujić, profesorka Univerziteta Berkli, kaže da je članovima političkog saveta zajednička zabrinutost zbog pogrešnog pravca kojim Srbija ide a koji se predstavlja kao „bezalternativan”.

– Savet će doprineti da Dveri postanu glas te neme patriotske i tradicionalne Srbije, koja nema pristup medijima. Članovi će autoritetom, ugledom i znanjem doprinositi ispravnoj političkoj orijentaciji Dveri i sticanju još većeg ugleda i podrške pokretu – ističe ona.

Na širem planu, politički saveti imaju načelnu ulogu da uravnoteže ideološki i pragmatični momenat u delovanju stranke, smatra Neven Cvetićanin, naučni saradnik Instituta društvenih nauka.

– Budući da ideološki momenat u našoj politici nije imao prevelik značaj u odnosu na pragmatični, vrednost saveta možda nije bila maksimalizovana u prethodnom periodu. Ali, možemo pretpostaviti da će s aktuelnim promenama u Evropi – od Korbinovog preuzimanja engleskih laburista, preko primera u Grčkoj, ali i Nemačkoj – on dobiti na značaju – navodi Cvetićanin.

Ipak, za svaku stranku, dodaje, korisno je da okuplja ugledne ljude od karijere, opredeljene za njene vrednosti.

– Nepisano je pravilo da predsednik saveta bude član partije, najčešće užeg rukovodstva. Za ostale to nije nužno: dovoljno je da budu „prijatelji stranke”, koji su van nje ostvarili karijeru u nauci, umetnosti, univerzitetskom radu – ističe Cvetićanin, koji je i sam predvodio Politički savet Ljajićevog SDPS-a.

Među uglednicima iz Političkog saveta Dveri, tu su, osim Jasmine Vujić, akademik Kosta Čavoški, lingvista Milo Lompar, profesor Srđa Trifković... U Političkom savetu DS-a sede, između ostalih, književnica i rediteljka Vida Ognjenović i profesor FPN-a Vukašin Pavlović. Savet Nove stranke predvodi profesorka prava Vesna Rakić-Vodinelić. Ona kaže da članovi partije koji su u ovom telu na predlog predsedništva po potrebi zovu ugledne osobe koje nisu u stranci ali se smatra da mogu da pomognu, poput Milete Prodanovića, angažovanog na pravljenju programa kulturne politike.

– To nije strogo politički savet, već savetodavno telo koje se možda uopšte i ne tiče dnevne politike, već razvoja društva u pojedinim segmentima. Rezultat rada Saveta Nove stranke je nekoliko političkih i društvenih programa, poput onih o obrazovanju, političkom i pravnom uređenju, pravosuđu, javnom zdravlju – navodi Vesna Rakić-Vodinelić.

Iako nemaju sve stranke savete (statuti SNS-a i SPS-a, recimo, ne predviđaju njihovo postojanje), neke to nadoknađuju postavljanjem uglednih ljudi na potpredsednička mesta, kaže Neven Cvetićanin. Za njega, primer Predraga Markovića kao potpredsednika socijalista svedoči da bi moglo da dođe do većeg angažovanja intelektualaca u politici, pa i kroz političke savete. Jer, ne samo da je značajan njihov ugled, već i uticaj i kontakti koje donose u miraz. Neki od njih, prema mišljenju političkog analitičara Dejana Vuka Stankovića, mogli bi, u slučaju dolaska na vlast stranke kojoj su bliski, da postanu ministri i savetnici u vladi.

– S druge strane, u opoziciji, oni mogu da budu jezgro formiranja vlade u senci, poput britanskih laburista, koji su napravili neku vrstu alternativnih ministarstava Kameronovom kabinetu – kaže on.

Saveti, dodaje ovaj analitičar, najčešće nisu medijski atraktivni i mahom se ne obraćaju široj javnosti, ali su značajni jer kreiraju sliku sveta koju jedna stranka želi da prikaže u javnosti.

– Na taj način oni politici pokušavaju da daju rafiniraniji, intelektualniji oblik – zaključuje Dejan Vuk Stanković.