Manje plate i u agencijama
Влада Србије тек треба да утаначи услове по којима ће жене моћи у пензију (Фото Д. Јевремовић)
Zaposleni u raznim državnim agencijama biće najviše pogođeni ukoliko vlada usvoji, a poslanici izglasaju, Zakon o sistemu plata u javnom sektoru. Jer, uvođenjem jedinstvene osnovice zarade za mnoge, koji su uhlebljenje našli u ovim institucijama, plate će biti smanjene. Upravo su zaposleni u ovim institucijama u prošlosti nalazili način da, uprkos zakonskim ograničenjima, sebi povećaju plate.
Tako je, na primer, Zakon o platama državnih službenika i nameštenika propisivao da maksimalni koeficijent može da bude devet, a osnovica za obračun 19.000 dinara. Po tom zakonu plata u državnoj službi nije moga da bude veća od 171.307 dinara. Međutim, U Agenciji za osiguranje depozita, na primer, plate su povećavali tako što su povećavali koeficijente. Kako je pokazalo jedno ranije istraživanje „Politike” šef odeljenja u ovoj instituciji 2013. godine, na primer, imao je koeficijent 9,42, pa je 2014. godine on povećan na 10,40. U Agenciji su tada objašnjavali da za njih ne važi Zakon o platama državnih službenika i nameštenika, već opšti propisi o radu.
Prema rečima Milene Lazarević iz Centra za evropsku politiku najveći problem sa sprovođenjem ove reforme biće da se odoli svim mogućim pritiscima.
– Kad se ovakva reforma sprovodi, sa svih strana dolaze zahtevi za izuzetke i svako misli da je poseban. Niko ne želi da se upoređuje sa nekim drugim. Sigurno će biti i gubitnika i dobitnika u toj reformi. I tu dolazimo do krajnjeg problema na koji može da naiđe novi zakon. Lako je menjati sistem plata kad plate svima idu nagore, ali kada morate da ostanete ukupno u istim okvirima, i kad to znači da će nekome plata ići nadole, onda dolazi do velikih otpora iz sistema i postaje mnogo teže sprovesti reformu. Zato je ključno pitanje kako će ministarstvo, a i vlada šire gledano, objasniti ovu reformu javnosti. Poruka mora da bude da se ovde radi o stvaranju pravičnijeg i transparentnijeg sistema, da poreski obveznici znaju koliko je ko plaćen u institucijama koje finansiraju. Na taj način oni koji se opiru reformi gube argumente – kaže Lazarevićeva.
Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta, smatra da bi pritisci mogli da dođu i iz bezbednosnog sektora. Jer, Nacrtom zakona o sistemu plata u javnom sektoru predviđeno je da se vojska izuzme iz primene ovog propisa. Međutim, to ne važi za policiju.
– Sama činjenica da je vojska izuzeta, za predstavnike policije mogla bi da bude povod da i oni traže da budu izuzetak. U bezbednosnom sektoru radi čak 80.000 ljudi i oni imaju veliki ucenjivački kapacitet i politički uticaj – kaže Arsić i dodaje da bi primenom ovog zakona možda i policajcima plate mogle da se smanje i da bi oni time bili pogođeni, jer su bolje plaćeni nego ostali u državnoj upravi.
O tome je i pre nekoliko dana govorio premijer Aleksandar Vučić gostujući u emisiji „Teška reč” na Pinku. On je tada istakao kako MMF smatra da su vojska i policija dobro plaćeni, ali da on to ne misli.
Arsić smatra da će se možda, kada je o policiji reč, naći neki kompromis. Odnosno, da im se Zakonom o sistemu plata zarade neće smanjivati. Ali da se, ukoliko MMF pristane na povećanje zarada u nastupajućim pregovorima, na policiju ono neće odnositi.
Milena Lazarević smatra da je ključ za dobru primenu ovog zakona da bude što manje izuzetaka.
– S jedne strane, da bi ceo taj pokušaj uspeo neophodno je da se ta poređenja između sektora naprave na pravičan način, tako da se zaista uporede oni koji su uporedivi, a sa druge strane da se obezbedi što širi opseg primene zakona. Nadležno ministarstvo je dobro krenulo, jer proces vodi otvoreno i o katalozima radnih mesta se već diskutuje i svi mogu da se nađu na njihovom sajtu, doduše, za sada bez ikakvih finansijskih odrednica, što je za ministarstvo trenutno olakšavajuća okolnost jer vode raspravu bez opterećenja finansijskim pitanjima kome će biti kolika plata, ali je onima na koje će se zakon primenjivati to sigurno problem jer svako želi da zna kako će se njegova plata promeniti uvođenjem novog sistema – zaključuje Lazarevićeva.