Kad su baronese bile bolničarke
Аутор изложбе Велибор Видић (Фото: Б. Нововић)
Valjevo– U delu paviljona i hirurških sala nekadašnje Okružne bolnice u Valjevu danas će oživeti sećanje na događaj koji je pre ravno sto godina svojom tragikom, ali i čovekoljubljem skrenuo pažnju celom svetu. Na liniji između žestokih borbi u Velikom ratu, rekama teških ranjenika i obolelima u iznenadnoj epidemiji pegavog tifusa, kuća nade i spasa bila je Valjevska bolnica.U znak sećanja na taj događaj, njegove žrtve, ali i heroje iz svih krajeva Srbije, Evrope i ostatka planete, upriličena je stalna izložbena postavka pod imenom „Stradanje i humanizam. Valjevska bolnica 1914–1915”.
Da ovaj događaj ima veće značenje od kulturnog govori i to što će prisustvovati Tomislav Nikolić, predsednik Srbije, koji je ujedno i predsednik organizacionog odbora obeležavanja 100-godišnjice Valjevske bolnice, patrijarh Irinej, predsednik SANU dr Vladimir Kostić, više od deset ambasadora zemalja čije misije su bile u Valjevu u vreme Prvog svetskog rata i druge ugledne zvanice.
Stalna postavka koja hronološki teče kroz 700 kvadratnih metara štampanih površina, koje čine originalna dokumenta, ratni dnevnici, intimne beleške, naredbe, pisma i autentične fotografije, puna je novih podataka, pojedinosti i imena. Tragajući za dokumentacijom, autor izložbe – arhivski savetnik Velibor Vidić kaže da je zajedno sa svojim saradnicima u brojnim arhivama u zemlji i inostranstvu došao do ogromne količine materijala. Da je bio iznenađen tom činjenicom, ali i da će to biti izvanredna osnova da se formira dokumentacioni centar u okviru stalne postavke.
Vidić je podsetio da je prvi put imao u rukama ratne dnevnike koje su vodili češki vojnici, što je do tada bilo apsolutno nepoznato. Nešto što nadilazi čak i današnje vreme, priča autor izložbe, jesu volonteri, njihova požrtvovanost i htenje da po svaku cenu pomognu bolesnim, ranjenim i iznemoglim vojnicima i građanima Valjeva. Bolničarke iz inostranstva su bile baronese, žene iz plemićkih porodica, umetnice i intelektualke. Iz naše zemlje, o ranjenicima su brinule i supruge i kćerke ministara, dok su svakodnevno u Valjevskoj bolnici volontirale dve kćerke slavnog vojskovođe Živojina Mišića.
Stalna izložbena postavka najširoj javnosti predočiće jedan novi podatak kada je u pitanju broj ljudi koji su umrli u vreme Valjevske bolnice. Vidić je za naš list kazao da je na osnovu uvida u zapisnike valjevsko-austrougarskog okružnog lekara, broj sahranjenih na groblju u Valjevu i okolnim selima bio čak 45.000 umesto, kako je zabeleženo, 10.000 lica. Dakle, tri puta više, što će još više naglasiti tragičnu dimenziju ovog događaja.
U toku sutrašnjeg dana u Valjevu će biti održana Međunarodna naučna konferencija uz 20 referata i pet sesija na temu Valjevske bolnice. Očekuje se da i taj skup da svoj doprinos isticanju ključnih atributa koji su u vezi sa ovom jedinstvenom epopejom stradanja i humanizma iz Velikog rata.