Tesli zeleno svetlo Brisela
(Фото Стеван Лазаревић)
Evropska komisija usvojila je juče listu 195 ključnih infrastrukturnih projekata u oblasti energetike, među kojima je i gasovod „Tesla” koji bi išao od Turske preko Grčke, Makedonije, Srbije, Mađarske do Austrije, navodi se na zvaničnoj internet stranici EK.
Na listi prioriteta, našla se i izgradnja gasnih interkonektora između Grčke i Bugarske, Bugarske i Srbije, Bugarske i Turske. Gasovod „Tesla”, kao produžetak planiranog gasovoda „Turski tok”, ruskog energetskog diva „Gasproma”, planiran je u dužini od 1.300 do 1.400 kilometara, uz procenjeni kapacitet od 27 milijardi kubika godišnje, navodi EK.
Planira se da „Turskim tokom” godišnje protekne 63 milijarde kubika gasa, i to tako što bi plavo gorivo krenulo iz Rusije, ispod Crnog mora, do Turske. Gasovod nastavlja do čvorišta na tursko-grčkoj granici, odakle može da bude produžen ka južnoj i centralnoj Evropi.
Ljubinko Savić, sekretar Udruženje za energetiku i energetsko rudarstvo Privredne komore Srbije, kaže, da je ovo odlična vest za našu zemlju.
– Dati prioritet gradnji „Tesla” gasovoda koji bi se snabdevao ruskim gasom, Evropska komisija je poslala jasnu poruku da i sama shvata da nema alternative ruskom gasu. Bar ne kada je reč o količinama neophodnim za sigurno snabdevanje gasom ovog dela Evrope. Azerbejdžan nema količine koje bi bile dovoljne da gasa bude u svakom trenutku dovoljno. Da to nije tako, ne bi ni Nemci proširivali svoj gasovod „Severni tok 2” s Rusima, koji se isključivo snabdeva ruskim gasom, objašnjava Savić.
Ovakva odluka je i potvrda da je kriza na Bliskom istoku i Mediteranu veliki problem za sve, te da mora ozbiljno da se ide na obezbeđivanje alternativnih pravaca snabdevanja, tim pre što se ovoj krizi ne nazire kraj, kaže naš sagovornik.
Srbija bi, dodaje Savić, svakako morala da se kandiduje za ovaj projekat ili kod fondova Evropske unije ili kod „Gasproma”, koji je bio spreman da finansira „Južni tok”. Jer, predlog da „Tesla” prođe i preko Srbije govori i da nas Rusija vidi u ovom projektu, bilo kroz finansiranje ili sufinansiranje, jer mi nemamo para da ga sami gradimo.
Ovaj gasovod bi, kaže Savić, jednim pravcem mogao ići preko Makedonije i Preševske doline do Srbije ili preko Bugarske. U slučaju da se „Turski tok” produži preko Bugarske i Rumunije, gde je potrošnja neuporedivo veća nego preko Makedonije i Srbije, mi bismo bili slepo crevo. Imali bismo gasa da povećamo kapacitet preko Dimitrovgrada, ali to je neuporedivo manje nego ovaj pravac preko Makedonije, kaže naš sagovornik,
Predviđa se da bi „Tesla gasovod” s godišnjim kapacitetom od 27 milijardi kubika, mogao biti završen do 2019. godine, ako ga odobre sve uključene strane. S tim, što se razmišlja da Grčka produži gasovod i prema Italiji.
S obzirom na to da je prošle nedelje predsednik Turske Tajip Erdogan poručio prvom čoveku Rusije Vladimiru Putinu da je zainteresovan za gradnju „Turskog toka”, to daje nadu da bi „Tesla” zaista i mogao da zaživi, jer bez „Turskog” nema ni „Tesla gasovoda”.
Što je najvažnije produženi „Turski tok” vodi do Srbije, čija bi prednost, ukoliko projekat zaživi, bila što može da iskoristi zajedničko preduzeće koje je već osnovano za gradnju „Južnog toka”, jer je veći deo gasovoda i maršrute već izgrađen.
Olakšavajuća okolnost je što su predstavnici „Gasproma” već razgovarali sa Srbijom o produžetku gasovoda „Turski tok”, potvrdio je nedavno i predsednika Upravnog odbora „Gasproma” Aleksandar Medvedev.