Ministar Selaković za „Srpski građanski zakonik"

Aleksandra Petrović

13. 12. 2015. 18:38

Никола Селаковић (Фото Танјуг/Зоран Жестић)

Budući građanski zakonik Republike Srbije treba da se zove „Srpski građanski zakonik”, rekao je ministar pravde Nikola Selaković na svečanom otvaranju Kopaoničke škole prirodnog prava.

Profesor dr Miodrag Orlić, član vladine radne grupe koja je završila prednacrt budućeg građanskog zakonika, poželeo je ministru da „Srpski građanski zakonik” bude proglašen u njegovom mandatu.

Ministar Selaković istakao je da Kopaonička škola prirodnog prava predstavlja svojevrsnu simbiozu pravne nauke i prakse, koja okuplja veliki broj pravnika iz svih grana prava. I ove godine prisutno je oko hiljadu učesnika iz Srbije i inostranstva, a veliki broj njih učestvovaće na javnoj raspravi o rešenjima u prednacrtu budućeg građanskog zakonika.

– Nije bez razloga što se ovaj pravni skup održava pod pokroviteljstvom Uneska. Najveće zasluge za to imaju velikani naše pravne nauke akademik dr Slobodan Perović i prof. dr Miodrag Orlić. U prirodi je pravničkog poziva stalno učenje i usavršavanje. Ovaj skup, koji sa 193 stručna rada ima veliku stvaralačku moć, služi afirmaciji prava, pravde i pravičnosti, doprinosi pravničkoj kulturi i pravnoj svesti, a tome će služiti i Ministarstvo pravde – rekao je Selaković.

Ministar je podsetio da su o budućem „Srpskom građanskom zakoniku” već održane diskusije u apelacionim sudovima u Nišu, Beogradu i Kragujevcu. Pozvao je učesnike tradicionalnog seminara na Kopaoniku da daju doprinos i iznesu svoja mišljenja o predloženim rešenjima i njihovim alternativama u budućem građanskom zakoniku.

– Ovde će biti održan i poseban okrugli sto na kojem će biti predstavljen Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, čija primena počinje 1. januara 2016. godine. To je zakon od izuzetne važnosti za ostvarivanje ljudskih prava i neophodno je da se delotvorno i pravilno primeni – rekao je Selaković.

Akademik dr Slobodan Perović, predsednik radne grupe za izradu prednacrta građanskog zakonika, podsetio je da je Srbija još u 19. veku bila treća zemlja u Evropi koja je imala svoj građanski zakonik, odmah posle Austrije i Francuske.