Koliko je milijardi dolara izneto iz Srbije
Срђан Печеничић
Uprava za sprečavanje pranja novca će, u skladu sa svojim nadležnostima, ispitati ko je u periodu od 2004. do 2013. godine iz Srbije izneo 40,83 milijarde dolara ilegalno stečenih para.
Na ovaj podatak upozorio je izveštaj američke organizacije „Global fajnenšel integriti” (GFI) pod nazivom „Nelegalni finansijski odlivi iz zemalja u razvoju”.
Tu vest je preneo ovdašnji portal „Nova ekonomija”, uz napomenu da su podaci dobijeni analizom bilansa plaćanja i podataka o međunarodnoj trgovini koje objavljuje Međunarodni monetarni fond.
„Na primer, neka strana kompanija domaćoj firmi ispostavlja račun za izmišljene usluge. Potom ta domaća firma uplati izmišljeni dug za izmišljenu uslugu doznakom u inostranstvo”, objašnjava portal „Nova ekonomija”.
„Ispostavljeni račun međunarodna firma onda evidentira kao trošak u poslovnim knjigama domaće pravne osobe. Međunarodni i srpski igrač obično imaju istog vlasnika, ili su vlasnici povezane osobe.
Epilog svega je to da su pare završile „na sigurnom”, negde u nekom sefu u inostranstvu.”
Kako nam je rečeno u Ministarstvu finansija, Uprava sarađuje sa svim organima nadležnim za otkrivanje pranja novca.
– Rezultati analize, kao i metodologija koju je nevladina organizacija „Global fajnenšel integriti” koristila, suviše su kompleksni i ozbiljni da bi se u kratkom roku mogao dati komentar na brojeve koji su u izveštaju izneti. Radna grupa sastavljena od predstavnika državnih organa koji imaju ulogu u sprečavanju i otkrivanju pranja novca baviće se u narednom periodu analizom ovog izveštaja, primenjene metodologije, kao i parametara na osnovu kojih je sačinjen – kažu u Ministarstvu finansija.
Šta je zapravo u izveštaju GFI objavljeno?
Analizom svih tih parametara ova neprofitna organizacija, koja se uglavnom bavi praćenjem ilegalnih finansijskih tokova, utvrdila je da se iz naše zemlje godišnje prosečno iznosilo 4,83 milijarde dolara „prljavog” novca. Kako se navodi, pare su stečene raznim kriminalnim aktivnostima kao što su utaja poreza, korupcija u privredi, ali i trgovina drogom, prostitucija i druge protivzakonite aktivnosti.
Po izveštaju ove organizacije, u ilegalnom iznošenju para Srbija je na 35. mestu od ukupno 149 zemalja obuhvaćenih analizom. Najviše novca izneto je iz zemlje 2004. godine (9,8 milijardi dolara prljavih para).
U Narodnoj banci Srbije, osporavaju rezultate ovog istraživanja.
– Reč je o redovnom godišnjem izveštaju koji primenjuje nepromenjenu metodologiju koja je u osnovi statistički nekorektna – kaže za „Politiku” guverner Jorgovanka Tabaković.
U novinskim komentarima ovog istraživanja pogrešno se navodi da se nezakonite aktivnosti obavljaju kroz usluge, budući da se njime obuhvataju samo robni tokovi.
Najjednostavnije rečeno, autori izveštaja upoređuju novčane tokove po principu ogledala. Što znači da izvoz Srbije u Nemačku, na primer, mora da se poklapa sa uvozom Nemačke iz Srbije. Pa je tako organizacija GFI uočila da je iz novčanih tokova Srbije za deset godina (preko neslaganja podataka o uvozu i izvozu) „isparilo” više od 40 milijardi dolara.
Đilas je istakao da bi „bio mnogo srećan kada bi javnost znala koliko je evra koja banka transferisala svojoj centrali iz Srbije u poslednja dva i po meseca”. I banke i centralna banka tada su to demantovale.
– Međutim, ovakva analiza se ne može raditi upoređivanjem isključivo podataka nacionalnih zavoda za statistiku, jer su u ovom periodu postojale značajne razlike u obuhvatu između Srbije i razvijenih zemalja EU, što ograničava pouzdanost ove analize i ukazuje na precenjenost ovih efekata – kaže guverner Jorgovanka Tabaković.
Na to upućuju i sledeće činjenice: oko 20 odsto našeg uvoza je klasifikovano kao uvoz od EU, a ne od njenih pojedinačnih članica.
Šta to znači na praktičnom primeru? Izvoz robe u Nemačku, na primer, u tom slučaju merio se novčano do Horgoša (ako je klasifikovan kao izvoz u EU), a uvoz robe iz Srbije u Nemačku pratio se od početne do krajnje destinacije. Na primer od Beograda do Berlina. Jednim delom i zbog takvog metodološkog neslaganja novac je samo statistički „ispario” iz zemlje.
– Osim toga, uobičajeno se u statistici spoljne trgovine javljaju greške na nivou od oko 10 odsto iskazane razlike – objašnjava guvernerka i dodaje da ne spori moguće postojanje nelegalnih tokova u odnosima sa inostranstvom.
Goran Nikolić, saradnik Instituta za evropske studije, kaže da zemlje obično u statistici precenjuju svoj izvoz, a potcenjuju uvoz.
– Trebalo bi da kad se saberu svi suficiti i deficiti u spoljnoj trgovini kao rezultat dobijemo nulu. Međutim, to nije tako, već ispadne da cela planeta Zemlja ima plus u spoljnoj trgovini. Ekonomisti se vrlo često šale pa kažu da to znači da Zemlja ima plus u spoljnoj trgovini sa Marsom – kaže Nikolić.
Kako kaže, tolike prljave pare mogu da se iznesu iz zemlje koja ima ogromne resurse, a naša zemlja ne proizvodi dovoljno nego mora da se zadužuje da bi pokrila deficite.
– Kamo sreće da je istina to što je objavila ova organizacija jer bismo zaustavljanjem onih koji iznose pare imali potencijal da budemo mnogo bogati – kaže Nikolić i dodaje da istraživanje nije tačno jer bi to značilo da se od ukupnog „nacionalnog kolača” u proseku godišnje opere oko 12 odsto.