Manje ubistava, više zaplena droge
Srpska policija će sledeće godine imati precizan podatak o broju kriminalnih grupa u našoj zemlji i regionu, njihovim članovima, hijerarhiji i aktivnostima. To će biti moguće zahvaljujući SOKTA projektu, dokumentu MUP-a o proceni opasnosti od organizovanog kriminala.
Ovo za „Politiku” kaže Srđan Paskvali u svom prvom razgovoru za medije od kada je seo u „vruću” stolicu načelnika Uprave kriminalističke policije (UKP) MUP-a početkom decembra ove godine.
„Starešine u policiji će na osnovu ovako prikupljenih podataka imati precizne pokazatelje uz pomoć kojih će usmeravati rad svojih saradnika. Na ovaj način moći ćemo mnogo efikasnije da delujemo preventivno”, tvrdi Paskvali.
Novopečeni načelnik je ceo dosadašnji radni vek proveo u kriminalističkoj policiji. Bavio se rasvetljavanjem najtežih krivičnih dela, počev od ubistva Slavka Ćuruvije, zločina na Ibarskoj magistrali, ubistva Ivana Stambolića, rešavao je otmice „zemunskog klana”.
„Od januara do kraja novembra zabeležen je manji broj svih krivičnih dela u odnosu na isti period prošle i pretprošle godine. Smanjen je broj ubistava, ali i pokušaja ubistava. Znatno je manji broj teških povreda, krađa, razbojništava, krađa vozila, kao i iznuda”, navodi prvi čovek UKP-a.
Na teritoriji Srbije tokom prvih 11 meseci ove godine zabeleženo je 79.711 krivičnih dela iz oblasti opšteg kriminala, među kojima su najbrojnije krađe, zatim nasilje u porodici, neovlašćena trgovina narkoticima i razbojništvo. U istom periodu desilo se i 46 svirepih ubistava, kao i 38 ubistava, ali većinu ovih zločina policija je u međuvremenu rešila i pronašla počinioce. Analizirajući organizovane kriminalne grupe kao policajac sa skoro trodecenijskim radnim stažom, Paskvali navodi da iako imena njihovih vođa i članova nisu „poznata”, to ne znači da su one manje opasne od onih koje su svojevremeno predvodili javnosti poznati kriminalci. Najčešći motiv ubistava u obračunima kriminalnih grupa godinama je isti: primat nad nelegalnim tržištem narkotika.
„Bilo je dosta kriminalnih obračuna, ali je i procenat rasvetljavanja ovih likvidacija veliki. U većini slučajeva su izvršioci otkriveni i materijalni dokazi za njihovo procesuiranje su obezbeđeni”, ocenjuje Paskvali.
Načelnik napominje da su od 2012. godine rešeni mnogi zločini iz prošlosti, a kao jedan od primera navodi rešavanje trostrukog ubistva od pre 15 godina u privatnom preduzeću „Bejs internacional”. Zločin ne zastareva, a zahvaljujući napretku kriminalističke tehnologije i detaljnim DNK analizama, danas se otkrivaju tragovi u vezi s ubistvima koja su se desila pre više godina. Zahvaljujući baš DNK analizi tragova pronađenih na mestu zločina, uhapšena je i Maja Adrovac, osumnjičena za saučesništvo u pokušaju ubistva biznismena Milana Beka u novembru prošle godine. O ovom konkretnom slučaju, kao i nedavnom ranjavanju advokata Vladimira Zreleca, Paskvali nije hteo da govori. Kaže da su to aktivni predmeti i da kao profesionalac ne može da ih komentariše.
Jedan od Paskvalijevih najbližih saradnika je Dejan Kovačević, načelnik Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK). Ova služba je od početka godine otkrila 20 organizovanih kriminalnih grupa koje su se bavile različitim vidovima kriminalnih aktivnosti, od falsifikovanja isprava i finansijskih malverzacija, krijumčarenja kradenih vozila, krijumčarenja ljudi do trgovine narkoticima.
– Podneto je oko 160 krivičnih prijava, istragom je obuhvaćeno oko 300 osoba, a privedeno je oko 200 osoba za izvršenih oko 250 krivičnih dela. Oduzete su i velike svote novca, ali najteži udarac smo zadali narko-tržištu, zbog velikih zaplena kokaina i heroina. Reč je o čistom baznom heroinu i kokainu od kojih se prave daleko veće količine droge – kaže za „Politiku” Dejan Kovačević, načelnik SBPOK-a, koji je tek nešto više od pola godine na čelu ove službe.
On naglašava da je glavni zadatak SBPOK-a da se spreči ulazak narkotika u Srbiju. Iako Kovačević ne može da precizira u kojim gradovima je najviše privedenih pripadnika kriminalnih grupa, poznato je da je u poslednjih nekoliko meseci bilo dosta uhapšenih u Novom Pazaru.
Nedavno je prekinut još jedan lanac šverca narkotika hapšenjem Koste R. iz Beograda čiji su kuriri, mahom žene, bili angažovani širom sveta. I u ovom slučaju SBPOK je sarađivao sa stranim službama, a saradnja se, napominje Kovačević, obavlja na dnevnom nivou. Koliko je efikasna možda najbolje ilustruje zaplena 3,5 tona kokaina u Španiji sredinom godine i hapšenje krijumčara među kojima je bilo i naših ljudi. Ova akcija ostvarena je i uz pomoć informacija koje je SBPOK poslao u okviru međunarodne razmene podataka.
Organizovane kriminalne grupe ne poznaju granice, pa se često dešava da prilikom hapšenja budu privedeni i strani državljani. Da SBPOK dobro radi, napominje naš sagovornik, pokazuje i podatak da u poslednje vreme krijumčari narkotika ali i svega drugog zaobilaze našu zemlju i do cilja stižu drugim rutama.