Ankara napada Kurde, ID u drugom planu
Полиција воденим топовима разбија протест 5.000 Курда у Дијарбакиру (Фото: АП)
Na jugoistoku Anadolije, gde pretežno žive Kurdi, svakodnevno se broje mrtvi i ranjeni u sukobima između snaga bezbednosti i pripadnika zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK), koji se decenijama bore za autonomiju svoga naroda.
„Operacije će se nastaviti sve dok se to područje ne očisti od terorista, dok pripadnici PKK-a ne odlože oružje”, poručuje premijer Ahmet Davutoglu.
Ankara je primetno zaoštrila stav prema PKK, jer se strahuje od jačanja položaja Kurda u celom regionu. U Siriji i Iraku oni se sada jedini istinski bore protiv sunitskih džihadista i uživaju podršku Amerikanaca i Rusa. To bi moglo, kako se strahuje u Turskoj, još više da ojača njihove separatističke težnje u području u kome živi više od 25 miliona pripadnika tog drevnog naroda koji igrom istorijskih okolnosti nikada nije imao svoju državu.
U borbama koje su pojačane poslednjih dana ubijeno je najmanje 115 pripadnika PKK-a, dok su u isto vreme stradala trojica vojnika, a šest je ranjeno.
To je sada pravi rat u kome učestvuje deset hiljada vojnika, policajaca i seoskih čuvara, tvrde lokalni novinari koji izveštavaju s lica mesta. U mestima Džizre i Silopi proglašen je policijski čas, dok se borbe povremeno vode i u provincijama Mardin i Dijarbakir. Mnogi građani su prisiljeni da napuste svoje domove. To područje je posetio načelnik generalštaba Hulusi Akar u pratnji nekoliko vodećih generala, što potvrđuje kakav se značaj pridaje najnovijim operacijama protiv pripadnika PKK-a. Tako nešto se ne pamti još od kraja devedesetih godina.
Premijer Davutoglu je optužio jednog od lidera prokurdske Narodne demokratske partije (HDP) Selahatina Demirtaša da podržava ilegalnu PKK i da podstiče terorizam. „On i poslanici te stranke će za to platiti račune u parlamentu”, preti predsednik vlade, ali ne otkriva koje će mere preduzeti protiv lidera te partije, koja je letos prvi put prešla prag skupštine u Ankari.
„To je pravi rat protiv naroda pod izgovorom borbe protiv terorizma. Sada se na udaru našla cela kurdska zajednica”, uzvraća kopredsednik HDP-a Demirtaš.
U vodećoj opozicionoj Republikanskoj narodnoj partiji apeluju da se ponovo otvore pregovori: „Vreme je potvrdilo da se kurdski problem ne može rešiti tenkovima, nego samo dijalogom.” U vladi zasad ne reaguju na te inicijative, koje stižu i iz Evropske unije.
Mirovni pregovori vlade i PKK, koji su počeli pre tri godine, prekinuti su sredinom jula, kada su u pograničnom mestu Suruč pripadnici Islamske države u bombaškom napadu ubili 30 Kurda. U toj manjinskoj zajednici su optužili vladu da ih ne štiti, da sarađuje sa džihadistima i ponovo su počeli da napadaju pripadnike službi bezbednosti. U sukobima koji traju pet meseci stradalo je više od 1.700 pripadnika PKK-a, dok je u belim čaršavima završilo 200 pripadnika službi bezbednosti i najmanje isto toliko civila.
Radnička parija Kurdistana je formirana sredinom osamdesetih godina prošlog veka i bori se za autonomna prava 15 miliona Kurda, koliko ih živi u Turskoj. U tim sukobima, koji sa prekidima traju tri decenije, dosad je stradalo 40.000 lica: vojnika i policajaca, kurdskih gerilaca, a najviše civila. Ta partija se nalazi na listi terorističkih organizacija u EU, SAD i, naravno, Turskoj.
Pripadnici te grupe su i dalje na čelu liste najtraženijih terorista u Turskoj. Kako je nedavno saopšteno, na tom spisku je ukupno 680 ekstremista, od kojih su 580 pripadnici PKK-a. Na drugom mestu su džihadisti Islamske države (20 osoba), zatim sledbenici verskog propovednika Fetulaha Gulena (19 terorista), koji navodno pokušavaju da potkopaju pozicije legalno izabrane vlade u Ankari, što on demantuje. Na tom spisku se nalazi samo osam pripadnika Al Kaide i članovi još nekoliko manjih militantnih levičarskih partija i grupa. Za njima su raspisane poternice i nude se nagrade od 100.000 do 1.300.000 dolara onome ko pomogne u otkrivanju terorista.
Tursku već duže vreme mnogi optužuju da direktno ili indirektno pomaže pripadnicima Islamske države, što u vladi iznova demantuju. Ali, i najnovija lista terorista potvrđuje da te sumnje nisu bez osnova: dok se maltene ceo svet bori protiv pripadnika Islamske države, koji se šetaju po istočnoj Anadoliji, Ankara se pre svega okrenula protiv „kurdskih terorista”.