Ko (ne) štiti državne oranice

Ivana Albunović

30. 12. 2015. 09:05

(Фото А. Васиљевић)

U Skupštini Srbije poslanici su juče razmatrali čak 99 amandmana na predložene izmene zakona o zakupu poljoprivrednog zemljišta.

Pitanje oko koga se ipak najoštrije polemisalo jeste – da li će predloženi propisi sada omogućiti strancima da kupuju srpske oranice.

Na kritike opozicije da će se posle usvajanja propisa to i dogoditi, iz SNS-a je poručeno da je suština problema sa kojima se Srbija suočava loše ispregovaran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a ne nova zakonska rešenja o zakupu državnog zemljišta.

Kako je preneo Tanjug, zamenik šefa poslanika SNS-a Aleksandar Martinović istakao je da je SSP potpisan „na brzinu”, bez zaštitnih klauzula, kako bi bio „vetar u leđa” Borisu Tadiću i DS na tadašnjim izborima. Naveo je da su stranci upravo u periodu od 2001. do 2012. godine kupovali poljoprivredno zemljište, i to mahom hrvatske kompanije.

– Ko je omogućio brojnim kompanijama iz Hrvatske da postanu vlasnici srpskih brendova, poljoprivrednih kombinata, zemljišta –  pitao je Martinović pošto je Olena Papuga iz Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) predložila amandman da zakupci poljoprivrednog zemljišta ne mogu biti strana fizička i pravna lica. On je rekao, navodi ova agencija, da su se sve te kupovine dogodile upravo za vreme vlasti DS i LSV kada su srpske brendove „pokupovali Emil Tedeski, Ivica Todorić i još nekolicina hrvatskih biznismena”.

Reagujući na ovakve optužbe poslanica DS Aleksandra Jerkov rekla je da je „SNS napravljen isključivo da bi se podržao SSP”. Martinović je na to odgovorio da poslanička grupa „Napred Srbijo” tada nije glasala za SSP, koji je bio jedan od razloga raskola i podele u SRS-u.

– Nije tema SSP. Hajde da pričamo da vi danas 30 odsto zemljišta dajete nekakvim ljudima – rekla je Jerkov i dodala da je DS ubeđen da predloženi zakon nanosi veliku štetu poljoprivrednicima i da će korist od njega imati samo izabrani partneri SNS-a.

Vlada je prošle nedelje usvojila 14 od 99 pristiglih amandmana, a među njima i onaj koji će omogućiti da više firmi (a ne samo jedna, kako je prvobitno predloženo) dobiju mogućnost zakupa do 30 odsto državnog zemljišta u svakoj opštini do 30 godina. Glavna primedba opozicionih stranaka i poljoprivrednika bila je upravo na taj predlog prema kome se samo jednom pravnom licu omogućava dugoročno uzimanje oranica u najam. Prihvaćena je i inicijativa da se poljoprivrednicima koji budu želeli da kupe zemlju rok za otplatu produži sa pet na 10 godina.