Misterija grčkog PVO sistema S-300

Tanja Vujić

13. 01. 2016. 22:05

Гађање ракетним системом С-300 на полигону Шабла у Бугарској (Фото А. Васиљевић)

Da li je Atina prošle godine kupila nove rakete za ruski PVO sistem S-300 nabavljen devedesetih godina prošlog veka? Istovremeno, je li Grčka pomogla Izraelu da prouči S-300 tokom zajedničkih vežbi prošlog proleća?

Odgovor na prvo pitanje spada verovatno u domen vojne tajne.

Prošlog aprila – u jeku teških pregovora sa evropskim kreditorima – grčki premijer Aleksis Cipras posetio je Moskvu. Ruski predsednik Vladimir Putin je nakon susreta sa Ciprasom izjavio da Atina od Moskve nije tražila finansijsku pomoć radi izvlačenja iz krize.

„Grčka pregovara sa Rusijom o kupovini raketa za svoj PVO S-300 sistem i njihovo održavanje”, izjavu Petrosa Kamenosa prenela je – posle Ciprasove posete Moskvi – agencija Rojters, pozivajući se na RIA.

Kamenos je istog dana u Atini demantovao ovu Rojtersovu vest, navodeći da je u Moskvi bilo razgovora samo o održavanju postojećih i zameni oštećenih raketa sistema S-300 postavljenog u bazi Akrotiri na jugu Krita.

„Sa ruskom stranom smo pregovarali samo o tehničkoj podršci i naravno zameni oštećenih u postojećim sistemima nacionalne vazdušne odbrane, među kojima je S-300. Ostalo je u domenu naučne fantastike”, izjavu Kamenosa preneo je Newpost.gr.

Grčko manevrisanje PVO sistemom S-300 instaliranom u Akrotiriju, nakon neuspelog pokušaja Kipra da ga postavi na svojoj teritoriji, takođe je u domenu vojne tajne.

Joanis Citumis, portparol Ratnog vazduhoplovstva Atine, energično je prošlog meseca demantovao Rojtersovu vest da je Grčka omogućila Izraelu pristup vojnom sistemu S-300 tokom zajedničkih vežbi u proleće 2015.

„Grčka nikada nije izvela takvu vrstu vežbe sa trećom stranom. Čvrsta je i stalna praksa Grčkog ratnog vazduhoplovstva da ne otkriva osetljive operativne sposobnosti ili podatke”, naveo je Citumis.

Nabavka PVO S-300 u Grčkoj je tema sve vreme od turske invazije na Kipar 1974. godine. Debata o instaliranju S-300 bila je vrlo aktuelna tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, ističe za „Politiku” zvaničnik vlade u Atini.

Godinama država sa najvećim vojnim budžetom u EU, Grčka je istovremeno odavno na meti zapadnjačkih kritika i sumnji oko profila veza sa Rusijom.

Samo nekoliko dana od početka NATO bombardovanja Jugoslavije, američka privatna obaveštajna kompanija „Stratfor” objavila je da su SAD optužile Grčku da je „snabdela Ruse NATO kodovima za ometanje aviona. Ti kodovi bi omogućili Rusiji da ometa sisteme za navođenje oružja na NATO avionima”... naveo je „Stratfor”.

Američka kompanija je tom prilikom upozorila da se Grčka kao i Rusija protive NATO intervenciji na Kosovu i da unutar alijanse Atina i Ankara – tim povodom imaju oprečne stavove. „Rusija je i prilikom pokušaja prodaje raketnog sistema Kipru igrala na isti razdor u NATO-u. Uzimajući u obzir sadašnje stanje stvari na Kosovu, Rusija i Srbija će bez sumnje zabadati nos u ovu naprslinu u NATO-u još neko vreme...”, procenio je „Stratfor” 30. marta 1999. godine.