Svaki peti stanovnik Evrope migrantskog porekla
Притисак на Грчку не јењава: Пиреј (Фото Ројтерс)
Procena Međunarodne organizacije za izbeglice je da je u Evropu prošle godine stiglo više od milion migranata. Govori se o proceni zato što nema pouzdanih podataka koliko ih je zaista došlo. Kao što nijedna zemlja nema pouzdane podatke koliko ih je do sada bilo. Naime, pored legalnih doseljenika postoje i ilegalni, zatim oni sa državljanstvom, ali i oni koji još nemaju državljanstvo zemlje u koju su se doselili. U nekim zemljama migranti su iste nacionalnosti kao i većinsko stanovništvo, a u mnogima nisu ni iste rase. Sve su to razlozi zbog kojih je teško navesti pouzdane podatke o njihovom stvarnom broju.
Ali prema procenama, Luksemburg ih danas ima čak 43 odsto, Švajcarska 24, Kipar 18, Švedska i Austrija po 15, Norveška i Španija 14, Nemačka, Velika Britanija, Holandija i Francuska po 12 itd.
Visoko učešće migranata imaju i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza i SFRJ. Današnja Ruska Federacija ih ima oko osam odsto (11 miliona), Ukrajina 11 odsto (pet miliona), Belorusija 12 odsto (milion), Hrvatska oko 13, Srbija 11 itd. Međutim, migrantski kontingenti se u ovim zemljama u velikoj meri svode na nacionalna doseljavanja posle raspada dotadašnjih federacija.
Konačno, postoje i evropske zemlje sa skromnim udelom migranata u ukupnom stanovništvu. To su bivše socijalističke zemlje (Rumunija, Poljska, Bugarska, Albanija...) koje u vreme tranzicije nisu bile izložene promenama granica, a nisu bile ni ekonomski privlačne za doseljavanja.
Na osnovu ovih podataka jasno je da su u Evropi migrantima najprivlačnije razvijene zemlje EU. Kada se migrantskom korpusu u ovom delu kontinenta priključe i njihovi potomci, dolazimo do podatka da je u najrazvijenijim zemljama Zapada svaki peti stanovnik migrantskog porekla! To se može reći za Nemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Švedsku i još neke zemlje.
Karakterističan je po tome primer Francuske, koja je, prema procenama od pre nekoliko godina, imala 5,3 miliona stanovnika rođenih u inostranstvu (najnovija procena je 7,4 miliona), ali je bilo i 6,5 miliona direktnih potomaka imigranata (jedan ili oba roditelja), pa je tada u Francuskoj ukupno bilo 19 odsto doseljeničke populacije. Još veće je učešće stranaca ako se uzme u obzir procenat novorođenja – 27 odsto.
Kad je pak o prostoru bivše Jugoslavije reč, Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju među svojim stanovništvom visok procenat migranata, ali samo ako se u doseljenike iz drugih zemalja svrstaju oni koji su došli sa prostora nekadašnje zajedničke države. A među njima, i u Sloveniji, i u Srbiji, i u Hrvatskoj, najbrojniji su doseljenici iz Bosne i Hercegovine, poznate po stalnim emigrantskim talasima. I to ne samo u ratnim periodima nego i u mirnodopskim.
Tako je, prema poslednjem propisu iz 2011, od dva miliona (2,09) stanovnika Slovenije, rođenih u BiH bilo njih 97.000, rođenih u Hrvatskoj 49.000, u Srbiji bez Kosova 26.000, u Makedoniji 14.000 itd. Sve u svemu, iz bivših jugoslovenskih republika u Sloveniji ih je bilo 198.000 ili oko deset odsto, a samo iz Bosne i Hercegovine pet odsto.
U Hrvatskoj, takođe prema rezultatima popisa iz 2011. godine, 605.000 stanovnika (oko 14 odsto) rođeno je u drugim zemljama, a od toga više od 400.000 u bivšim jugoslovenskim republikama. Kao i u Sloveniji, opet ih je najviše iz BiH, 271.000. Daleko iza njih su oni iz Srbije bez Kosova – 73.000), a sa Kosova 26.000, iz Slovenije 15.000, mada je u Hrvatskoj relativno veliki broj doseljenih iz Nemačke (121.000), i to pretežno posle 1991. godine.
Najzad, rekorder po broju migranata iz BiH prema poslednjem popisu je Srbija (bez Kosova) sa ukupno njih 299.000. Migranata iz BiH u Srbiji je bilo više i od onih iz Hrvatske (264.000), a ova razlika od nekoliko desetina hiljada u korist migranata iz Bosne rezultat je činjenice da su se oni relativno masovno doseljavali u Srbiju i pre 1991, što se ne može reći za migrantski kontigent iz Hrvatske.
Podaci o međurepubličkim preseljenjima iz ranijih perioda pokazuju da su ona i tada bila uobičajena. Na primer, na popisu iz 1971. apsolutni rekorder po broju stanovnika iseljenih u druge republike takođe je bila BiH, i to u Srbiju 283.000 i u Hrvatsku 217.000, mada je do tada u Sloveniji „Bosanaca” bilo mnogo manje nego nekoliko decenija kasnije.
Ne raspolažemo podacima o nacionalnom sastavu migrantskih kontigenata u bivšim jugoslovenskim republikama, ali poznato je da je u Srbiji i Hrvatskoj, pogotovo u vreme oružanih sukoba, reč o nacionalnim preseljenjima. Pretpostavlja se zato kako će se ovaj migrantski talas dalje razvijati. Migracije iz Hrvatske u Srbiju će se smanjivati jer je bitno smanjen broj Srba potencijalnih migranata. Isto će se događati i s nacionalnim preseljenjima iz Srbije u Hrvatsku, pa i iz BiH u Srbiju i Hrvatsku, mada migracije zavise i od toga koja od ovih država bude ekonomski razvijenija, prema tome i privlačnija za doseljenike.