Srbija neće primiti stotine hiljada izbeglica

Bojan Bilbija

04. 02. 2016. 16:39

Александар Вучић и Ангела Меркел (Фото Канцеларија за сарадњу с медијима Владе Србије)

Na donatorskoj konferenciji u Londonu za Siriju i okolne zemlje, Evropska unija i zemlje članice obećale su da će stanovništvu Sirije pomoći sa tri milijarde evra, a ukupna obećana pomoć premašila je 10 milijardi dolara, izjavio je britanski premijer Dejvid Kameron, koji je bio jedan od domaćina. Od toga, za ovu godinu predviđena je pomoć od šest milijardi, a ostatak do 2020, prenosi londonski „Gardijan”. To će značiti hranu i socijalno zbrinjavanje za milione ljudi u Siriji i izvan nje, naglasio je britanski premijer.

Srbija je spremna da prihvati svako rešenje izbegličkog problema koje bude dogovoreno kao zajednički plan međunarodne zajednice, izjavio je premijer Aleksandar Vučić, koji je učestvovao na konferenciji. On je, međutim, odbacio spekulacije da će Srbija primati stotine hiljada izbeglica i naglasio da se na konferenciji nije ni razgovaralo o kvotama u okviru kojih bi izbeglice bile smeštene po zemljama, jer sistem kvota ne postoji.

Da bismo mi bili u sistemu kvota, on mora da bude prihvaćen na nivou EU, ali je to očigledno u ovom trenutku nemoguće, istakao je premijer.

– Višegradska grupa neće da čuje za to, mnoge druge zemlje neće da čuju za to. Sad svi govore o tome kako će da ih vraćaju. Vrlo je komplikovana situacija i samo se nadam da to neće izmaknuti kontroli. Dakle, nema tu dogovora. Ja sam to govorio pred Angelom Merkel još pre šest meseci. Mi smo u stanju i mi ćemo da budemo deo sistema kvota, ali nema ništa od sistema kvota. Mi ne možemo da primimo 100.000 i 200.000 izbeglica, zato što to naša ekonomija ne može da izdrži, ne zato što nešto loše mislimo o tim ljudima. Ne možemo to da izdržimo i nećemo da budemo parking za bilo koga drugog, da bi neko drugi zaštitio svoje nacionalne interese. Mi ćemo znati i umeti da sačuvamo svoje državne i nacionalne interese – rekao je premijer.

Vučić je zatražio pomoć za region Balkana, kako bi bila očuvana stabilnost po pitanju migrantske krize, s obzirom na to da se, kako je rekao, svaki problem koji postoji u Siriji ili na severu Afrike reflektuje na region Balkana.

– Ne možemo sebi dozvoliti da bilo kakvi spoljni elementi na bilo koji način utiču na lošiju situaciju u našoj zemlji u budućnosti. Tu nam je potrebna velika pomoć i podrška zapadnog i celog sveta da bismo tu vrstu stabilnosti i sigurnosti za našu budućnost mogli da osiguramo – dodao je Vučić.

Uprkos tome što su EU i njene članice obećale da će u ovoj godini pomoći Siriji sa više od tri milijarde evra, kako je navela na svom Tviteru portparolka EK Maja Kocijančič, Evropa očigledno i dalje nema pravo rešenje za migrantsku krizu. Posredno priznanje je i promenjena retorika prema migrantima, jer se sve češće mogu čuti ocene da među izbeglicama iz ratom zahvaćenih područja ima ogroman broj ekonomskih migranata. Austrijski šef diplomatije Sebastijan Kurc čak se založio da zemljama porekla migranata koje ne sprečavaju takve pojave bude uskraćena finansijska pomoć.

Problem se, umesto sveobuhvatnim političko-ekonomskim merama, nastoji rešiti isključivo novcem, na šta je i Vučić ukazao da nije moguće. Tako je nemačka kancelarka Angela Merkel navela da će njena zemlja u periodu 2016–2018 izdvojiti 2,3 milijarde evra, a samo ove godine 1,1 milijardu, dok će Italija učestvovati sa 400 miliona dolara u naredne tri godine. I Svetska banka planira donacije u visini od 20 milijardi dolara u narednih pet godina, a za ovu godinu Japan najavljuje pomoć od 350 miliona dolara, a UAE 137 miliona dolara.

Vučić: Ne možemo sebi dozvoliti da bilo kakvi spoljni elementi na bilo koji način utiču na lošiju situaciju u našoj zemlji u budućnosti. Tu nam je potrebna velika pomoć i podrška zapadnog i celog sveta da bismo tu vrstu stabilnosti i sigurnosti za našu budućnost mogli da osiguramo

SAD predviđaju dodatnih 890 miliona dolara za pomoć sirijskim izbeglicama i za migraciju stanovništva unutar i oko Sirije, saopštio je američki državni sekretar Džon Keri. Od toga, 600 miliona biće direktna humanitarna pomoć u hrani, vodi, skloništima i medicinskoj pomoći milionima ljudi u Siriji i regionu, a preostalih 290 otići će direktno za podršku obrazovanju 300.000 mladih Sirijaca u Jordanu i Libanu, pojasnio je Keri.

Vlada Srbije donela je odluku da izdvoji 500.000 evra da se preko Unicefa dodeli za decu Sirije. Pre same konferencije Vučić je za Bi-Bi-Si rekao da je Srbija spremna da bude deo evropskog rešenja za pitanje izbeglica, bilo da se radi o zatvaranju granica ili sistemu kvota, ali da Evropa treba da kaže koje je to sveobuhvatno, zajedničko rešenje.

– Učinićemo ono što bude evropska odluka. Ako nam kažu da se granice zatvaraju mi ćemo ih zatvoriti, čak i ako ja ne mislim da je to najbolje rešenje. Ali, ako nam kažu da to jeste najbolje rešenje i zajedničko evropsko rešenje, mi ćemo tako učiniti. Samo nam je potrebno da čujemo šta je to sveobuhvatno, zajedničko evropsko rešenje – istakao je Aleksandar Vučić.

Na konferenciji čiji su domaćini bili britanski premijer Dejvid Kameron, nemačka kancelarka Angela Merkel, norveška premijerka Erna Sulberg, kuvajtski emir šeik Sabah Al Ahmed Al Sabah i generalni sekretar UN Ban Ki Mun, učestvovali su predstavnici više od 70 država, nevladinih organizacija. Prema procenama UN, oko šest miliona Sirijaca je interno raseljeno u toj zemlji, a oko četiri miliona je otišlo u izbeglištvo. Kriza u Siriji traje skoro pet godina, u sukobima je poginulo prema procenama UN oko 250.000 ljudi, a ranjeno 1,2 miliona. Humanitarna pomoć je potrebna za 13,5 miliona ljudi. Gotovo polovina stanovništva je raseljena.

Vučić: Direktno osećamo posledice bliskoistočne krize

Očekujemo od Brisela i evropskih zemalja da se jasnije opredele prema izbeglicama, a Srbija će sve sprovesti, rekao je Vučić obraćajući se učesnicima konferencije. „ Srbija direktno oseća posledice bliskoistočne krize. Samo prošle godine preko njene teritorije prešlo je 600.000 izbeglica. U ovom momentu 1.800 izbeglica dnevno ulazi u Srbiju”, naveo je Vučić.

Merkelova pozdravila napredak Srbije

Aleksandar Vučić razgovarao je na marginama konferencije o Siriji sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja je pozdravila napredak Srbije na evropskom putu, kao i ozbiljnost sa kojom naša zemlja sprovodi ekonomske mere. Oni su razgovarali o regionalnim pitanjima, stabilnosti zapadnog Balkana i o srpskoj ekonomiji kao značajnom faktoru za održanje stabilnosti regiona, navodi se u saopštenju kancelarije Vlade Srbije za saradnju s medijima. Vučić je zahvalio na pomoći i podršci evrointegracijama Srbije i istakao da očekuje produbljenje saradnje sa Nemačkom u svim oblastima, naročito u oblasti ekonomije.

Vučić je juče u Londonu razgovarao i sa predsednikom Evropskog saveta Donaldom Tuskom, predsednikom Evropskog parlamenta Martinom Šulcom i evropskim komesarom za proširenje Johanesom Hanom, zatim sa britanskim ministrom spoljnih poslova Filipom Hamondom, kao i nizom drugih lidera, među kojima su premijeri Estonije Taivi Rojvas, Češke Bohuslav Sobotka, Švedske Stefan Loeven i Luksemburga Gzavije Betel, Turske Ahmet Davutoglu, Bugarske Bojko Borisov, Grčke Aleksis Cipras i Slovenije Miro Cerar. (Tanjug)

Davutoglu optužio Rusiju za ratne zločine

Oni koji pomažu režimu sirijskog predsednika Bašara al Asada čine ratne zločine, izjavio je u Londonu turski premijer Ahmet Davutoglu. „Osnovni uzrok ovog problema predstavljaju ratni zločini koje je počinio sirijski režim i ratni zločini koje su počinili pripadnici IS”, izjavio je Davutoglu. „Oni koji pomažu Asadovom režimu čine iste ratne zločine. Ovo ističem posebno sada, jer je Alepo izložen snažnim napadima ruskih aviona”, rekao je turski premijer. Davutoglu je pozvao Sjedinjene Američke Države da zauzmu odlučniji stav protiv Rusije zbog njene intervencije u Siriji.

S druge strane, portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov saopštio je juče da Rusija ima ozbiljnih razloga da sumnja da Turska priprema vojni upad u Siriju. „Rusko Ministarstvo odbrane registruje sve veći broj znakova tajnih priprema turskih oružanih snaga za aktivne akcije na teritoriji Sirije”, naveo je Konašenkov u saopštenju. (Tanjug)

Centri za registraciju u Grčkoj do 15. februara

Podizanje centara za registraciju izbeglica na grčkim ostrvima u Egejskom moru biće dovršeno do 15. februara, prenosi „Slobodna Evropa”. „Sva energija i kapaciteti grčke vojske trenutno su usmereni na podizanje centara za izbjeglice”, rekao je predstavnik UNHCR u Grčkoj Filip Lekler.

Vucić: Bez jedinstvenog stava o Siriji

LONDON –Premijer Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je tokom donatorske konferencije za Siriju u Londonu razgovarao sa preko 35 svetskih i evropskih lidera, ali da nije čuo jedinstven stav o rešenju sirijske krize, ističući da je prema Srbiji iskazano veliko poštovanje zbog solidarnosti koju je pokazala prema izbeglicama.

„Mi smo svoju zemlju predstavili na dobar nacin, koliko smo mogli Siriji smo pomogli i trazili dodatnu pomoć za očuvanje stabilnosti na Zapadnom Balkanu”, rekao je Vucić za RTS, sumirajući konferenciju u Londonu.

Na donatorskoj konferenciji danas je prikupljeno više od 10 milijardi dolara za Siriju, a premijer je ocenio da je to značajan novac, uz očekivanje da će svi koji su najavili da će dati novac, to i učiniti.

Vučić je ocenio da su se na konferenciji svi bavili Sirijom, ali da je bar deo njih mislio više na sebe nego na Siriju.

On je naveo da je Srbija među zemaljma koje su najmanje dale, ali i da je Srbija jedna od nasiromasnijih zemalja koja je imala čast da ovom događaju danas prisustvuje.

„Za nas je važno da je prema Srbiji pokazano veliko postovanje, da je mogla da ima svoje predstavnike i da se prema Srbiji odnose sa uvažavanjem i zbog toga što je pokazala svoje humano lice i solidarnost prema izbeglicama”, ukazao je Vučić.

Govoreći o bilateralnim susretima, rekao da se najviše zadržao u razgovoru sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja je, kako je rekao, izdvojila vreme kako bi se sa njim susrela nasamo.

Kako je dodao, sa nemačkom kancelarkom je razgovarao o evropskom putu Srbije, onome u čemu nas Nemačka podržava i o migrantskoj krizi.

Merkelova je, kako je naveo premijer Srbije, zadovljna politikom koju Srbija vodi.

Vučić je ocenio da je to velika stvar za nasu zemlju, da je malo ko na ovakvom skupu u istoriji mogao da govori u ime Srbije i da je velika stvar uživati takvo postovanje u Nemačkoj.

„Ta podrska na evropskom putu znači i podršku za dolazak više investitora, ali i za težak rad nasem narodu, penzionerima..koji su pokazali strpljenje, trpeljivost i koji znaju da kada gledate u budućnost nekada neke stvari moraju da bole. Ljudi su razumeli da investiraju u budućnost i takva politika se vraća dobrim”, kazao je on.

„Zato je sve ovo za nasu zemlju vazno, ali i za Siriju i sever Afrike, gde ocigledno postoji jos mnogo problema i nisma siguran da će se brzo resavati”, smatra Vučić.

Premijer je rekao i da u Londonu nije bilo reči o balkanskoj migranstkoj ruti ni mogućem vraćanju izbeglica u Srbiju i „zamolio dušebriznike da prekinu sa sirenjem straha i panike”.

„Molim političare u našoj zemlji da prekinu sa tim širenjem panike, jer već godinu dana slusam da će biti 500.000 izbeglica kod nas, kao što vidite nema ih uopste”, ukazao je Vučić, dodajući da ih dočekujemo kao ljudi i da nas puste da to i ubuduće radimo.

„Pustite bnas sa ksenofobijom, samo nas ostavite da se ponašamo kao ljudi. Niko neće da pravi parking u Srbiji za migrante. Srbija to ne moze da izdrzi”, poručio je predsednik Vlade Srbije.

Govoreći o Rezoluciji EP, Vučić je rekao da je zahvalan evropskim parlamnmetarcima i da je njih 90 odsto na strani Srbije i napretka ka EU.

Onima koji žele da po njihovoj htenju i aspiracijama Srbija menja imena gradova poručio je da je Srbija nezavisna i suverena zemlja i neka to ne rade vise.

Vučić je rekao da će Srbija poštovati sva manjinska prava, ali da treba reći konkretno, sta možemo da uradimo oko udžbenika i crkava, bogomolja.

„Samo nemojte da svako pomisli da može da vrši pritisak na Srbiju”, poručio je Vučić. (Tanjug)