Američki revolucionar

Jelena Stevanović

07. 02. 2016. 22:05

Драган Стојановић

On je najstariji predsednički kandidat koga podržava najmlađe biračko telo.

Berni Sanders (74) je idol prve američke generacije koja veruje da neće živeti bolje od svojih roditelja. Ti glasači na svojoj koži osećaju ono o čemu senator govori: „klasa milijardera” je korumpirala sistem koji radi za najbogatije, dok ostalima sleduju „mrvice”.

Socijaldemokrata iz Vermonta je na prvim stranačkim izborima bio gotovo izjednačen sa Hilari Klinton jer je uspeo da na birališta izvede i one koji inače ne glasaju. Među onih 84 odsto birača mlađih od 29 godina koji su glasali za njega u Ajovi bili su i diplomci i mladi profesionalci koji ne mogu da otplate ni studentske zajmove, a kamoli da uzmu kredite za kuću ili stan.

Vremešni levičar govori i u njihovo ime. Mediji i analitičari dugo su ga ignorisali, smatrajući ga za socijalistu koji nema nikakve šanse protiv Hilari Klinton. Ajova je, međutim, pokazala da i u Americi stasava levičarska baza poput one koja u Evropi glasa za Korbina i Podemos, a s druge strane Atlantika proglašava „političku revoluciju”.

Sanders je posle studija političkih nauka na Univerzitetu Čikaga napredovao od gradonačelnika, preko kongresmena, do senatora. Oblikovalo ga je odrastanje u skromnoj porodici imigranata, poljskih Jevreja. Glad i bolesti u radničkom Bruklinu ubedili su ga da svako ima pravo da radi i da se leči, a prošlost njegove familije – koja je uglavnom pobijena u holokaustu – da je politika veoma važna jer je, naposletku, i Hitler došao na vlast na izborima.

Mnogi smatraju da je naterao Klintonovu da skrene ulevo i da je njegova misija time završena. Da je njegov izlazak iz trke pitanje dana, javnost pokušavaju da ubede i mediji i analitičari. Tvrde da se njegove ideje nikad neće primiti, da je nerealan kad traži regulaciju banaka i hapšenje odgovornih za svetsku ekonomsku krizu 2008. Smatraju da je radikalni levičar, mada nije otišao dalje od skandinavske socijaldemokratije kada je obećao veće poreze za bogate, organizaciju javnih radova da bi se uposlilo stanovništvo, zdravstveno osiguranje za sve i besplatno obrazovanje na državnim fakultetima. A opet, na njega kao na „crvenu opasnost” upozoravaju čak i liberalni mediji. Nije njima toliko do Sandersa koliko do Klintonove. Ako ga pokažu kao socijalističkog zanesenjaka koga će republikanci „rastrgnuti” u novembru, pragmatičnoj Hilari, koja, za razliku od njega, prima donacije od Volstrita i krupnog kapitala, raskrčen je put do demokratske nominacije.

Američki predsednički kandidati ističu koliko su veliki vernici, citiraju Bibliju i hvale Gospoda, ali ne i Sanders, koji kaže da se njegova duhovnost ne sastoji iz vere u boga „posredstvom neke organizovane religije”, već iz činjenice da ga potresa što čak i u Americi umiru deca čiji roditelji ne mogu da plate lekove.