Trijumf ekumenizma
Poglavar Rimokatolika i patrijarh Ruske pravoslavne crkve sastaju se na Kubi a svaki minut njihovog razgovora pokrivaće osam godina od vremena Velike šizme i podele hrišćanstva na dva krila 1054. godine. Papa Franjo i patrijarh Kiril odlučili su se da posle toliko vekova raskola pokušaju da obnove bratsku saradnju kakvu su imala dvojica apostola, Petar i Andrija, prvi kao biskup Rima, drugi kao biskup Konstantinopolja.
Istorijski susret neće prevladati mnoge razlike dve crkve koje pretenduju da su naslednici hrišćanstva iz vremena Isusa Hrista, ali činjenica da se uspostavlja direktan kontakt posle milenijuma raskola govori dovoljno.
Ekumenski dijalog koji promoviše globalno jedinstvo hrišćanskog sveta relativno je nov. Decenije obazrivog približavanja otvorene su u vreme pape Jovana Pavla Drugog, ali ono u čemu papa Vojtila i njegov naslednik, papa Benedikt Šesnaesti nisu uspeli, ostvario je papa Franjo posle dve godine pojačane diplomatije.
Ruska crkva najduže je od svih pravoslavnih denominacija držala distancu prema Vatikanu. Međusobni raskol tiče se pitanja papskog primata u hrišćanskom svetu i svešteničkih brakova, ali i optužbi da Rimokatolička crkva pokrštava pravoslavne vernike, posebno u Ukrajini, i da Sveta stolica zloupotrebljava verske slobode koje su se po Rusiji razbuktale posle raspada SSSR-a.
Papa će svakako tražiti veće verske slobode katolika u Rusiji i Ukrajini, ali će, imajući u vidu složenu istoriju odnosa, želeti da stvori atmosferu dijaloga kako se prvi sastanak sa patrijarhom ruske crkve ne bi pretvorio u debatu o jednom problemu.
Saglasnost patrijarha da se sastane sa papom daje događaju političku dimenziju jer nema sumnje da je Kremlj učestvovao u donošenju odluke. Vladimir Putin je blizak ruskoj crkvi, pa patrijarhov uzvratni korak dobre volje i predsedniku može da pomogne u vremenima njegovog sukoba sa Zapadom oko Ukrajine i Sirije. Susretu je doprineo i uzdržan stava Vatikana oko ukrajinske krize.
Glavni deo razgovora biće posvećen progonu hrišćana u raznim delovima sveta, posebno na Bliskom istoku. Vatikan i Ruska patrijaršija osuđuju islamski ekstremizam. Najavljeno je saopštenje u kome će dvojica poglavara izraziti zabrinutost za sudbinu hrišćana. Iz Moskve je nagovešteno da bi ono moglo da sadrži i poziv „ljudima dobre volje” da formiraju koaliciju protiv terorizma.
Uprkos značajnoj teološkoj, crkvenoj i etičkoj bliskosti, rimokatolicima i pravoslavcima biće potrebno vreme i strpljenje da premoste vekovima cementirane razlike. Ako se ispostavi da je susret u Havani početak ustaljenog dijaloga rimskog pape i moskovskog patrijarha, istorija je napisana.
Susret bi mogao i da otvori put papinom dolasku u Rusiju, ali i Srbiju što je – sledeći uputstva iz Moskve – tvrdo krilo SPC do sada odbijalo ne shvatajući šta bi značilo kada bi Vatikan priznao Kosovo.