Džimi Karter drugi put „Gremi" laureat
Мемоаре објавио 2015. одмах након 90. рођендана: Џими Картер (Фото Бета/АП/Н. Хал)
U „moru” od osamdesetak nagrada koje Američka akademija za diskografsku umetnost dodeljuje svake godine, uvek se najviše pažnje posvećuje pesmama i albumima godine. Međutim, pored silnih „Gremija” za najbolje u gotovo svim muzičkim žanrovima, dodeljuju se i „zlatni gramofoni” u „specifičnim” kategorijama, poput najboljih dečijih, komičnih, pozorišnih ploča. Kao i „Gremi” za najbolji audio album, odnosno za najbolje „izgovorene reči”. U toj kategoriji nagrađuju se albumi sa pričama, poezijom ili „klasične” audio knjige, ali iako se ovaj „Gremi”, kao i većina, podeli pre same svečane ceremonije, ovoga puta, na 58. dodeli, održanoj u ponedeljak u Los Anđelesu, na sebe je pažnju skrenuo bivši američki predsednik Džimi Karter koji je ponovo osvojio prestižno priznanje.
Poznata je činjenica da će čitalac biti sputan pravim čitljivim tekstom na stranici kada gleda njen raspored. Poenta korišćenja Lorem Ipsum modela je manje-više iz razloga
Karter, kome je ovo drugi „zlatni gramofon”, nagrađen je za najbolju audio knjigu. Devedesetjednogodišnji političar ovenčan je Gremijem za audio verziju svojih memoara „A Full
I Hilari Klinton dobila je „Gremi” u istoj kategoriji još 1997. dok je bila prva dama, kao i njen suprug Bil, nekoliko godina kasnije za audio memoare „My Life”.
Klintonov potpredsednik Al Gor je za čitanje svoje knjige „An Inconvenient Truth” angažovao glumce Sintiju Nikson, Blera Andervuda i Boa Bridžisa, pa su „podelili” priznanje 2009. godine.
Life: Reflections at Ninety”. Karter, koji je na čelu SAD, kao 39. po redu predsednik, bio od 1977. do 1981. godine, svoje memoare objavio je prošle godine odmah nakon 90. rođendana, da bi potom snimio i audio verziju knjige. U autobiografiji priseća se svog ispunjenog života, i piše, između ostalog, o svom političkom usponu, o Hladnom ratu, pretnji od nuklearnog naoružanja i narkotika, ali i o porazu koji je pretrpeo od Ronalda Regana. Piše i o prijateljstvu sa Nelsonom Mendelom, iznosi svoju zebnju zbog trenutne situacije u svetu, i zabrinutost zbog marginalizovanja žena, ali dotiče se i svog angažmana kao međunarodnog posrednika, za šta je 2002. dobio i Nobelovu nagradu za mir. Upravo zato u knjizi je ostavio mesta i za angažman u bivšoj Jugoslaviji. Karter je 20. decembra 1994. godine došao u Sarajevo i na Pale, kako bi bio postignut sporazum o nenapadanju između tri zaraćene strane. Iako su mnogi govorili da je „stakleni mir”, ipak je, zahvaljujući njemu, četiri meseca trajao mir između Srba, Hrvata i Muslimana u BiH. Bivši predsednik u memoarima ističe da pamti Srbe sa Pala i iz Beograda po dobru, i da je taj mirovni sporazum bio jedan od aduta u kandidaturi za Nobela.
Karter je pobedio u oštroj konkurenciji za „Gremi” nagradu, u kojoj su, pored njega, između ostalih, bili i muzička ikona Peti Smit, televizijska zvezda Dik Kavet, i popularna glumica i komičarka Ejmi Pouler.
Prethodnim „Gremijem” Karter, koji je u decembru izjavio da se izlečio od raka mozga, ovenčan je 2007. u istoj kategoriji za audio knjigu „Our Endangered Values: America`s Moral Crisis”.