Vavilonci prvi koristili geometriju

19. 02. 2016. 18:55

Остаци вавилонских грађевина близу Хиле у Багдаду (Фото Ројтерс/А. Ал Марјани)

Pet glinenih tablica, s tekstom ispisanim klinastim pismom, sadrže dokaz da su Vavilonci koristili veoma naprednu geometriju kako bi pratili kretanje nebeskih tela.

Studija objavljena u časopisu „Nauka” pokazuje da je geometrija, grana matematike koja se bavi prostornim oblicima, nastala najmanje 1.400 godina pre nego što se dosad verovalo, i to u Vavilonu, civilizaciji koja se pojavila oko 1800. pre nove ere na prostoru današnjeg Iraka i Sirije, preneo je Tanjug.

Istraživači su, naime, utvrdili da su vavilonski astronomi uveliko koristili geometrijske proračune kako bi pratili kretanje Jupitera na noćnom nebu. Do njihovog otkrića se smatralo da je ovaj metod razvijen tek u 14. veku, u Evropi.

„Pisali su izveštaje o tome šta vide na nebu, i to su činili vekovima”, rekao je za Bi-Bi-Si profesor Matje Osendrijver sa Humbolt univerziteta u Berlinu koji je preveo dosad nepoznati vavilonski tekst o Jupiteru.

Vavilonci važe za vešte matematičare i astronome koji su svoje znanje zapisivali na stotinama glinenih tablica. Ono što je, međutim, astroarheolog Osendrijver otkrio prevodeći pomenutih pet tablica jeste to da je ovaj drevni narod izračunao eliptičnu putanju gasnog džina koristeći geometrijsku tehniku znanu kao trapezoidno pravilo.

Vavilonci su pratili Jupiterovu brzinu tokom protoka vremena i određivali njegovu putanju na temelju vremensko-brzinske krive.

„Ovo pokazuje da je ova drevna kultura bila izuzetno napredna. Mislim da niko od nas nije očekivao da će otkriti nešto ovako u vavilonskom tekstu”, naveo je Osendrijver.

Tablice su otkrivene u 19. veku u Iraku i danas se čuvaju u arhivama Britanskog muzeja.

Ponovo u pogonu lokomotiva Leteći Škotlanđanin

London – Jedna od najpoznatijih parnih lokomotiva na svetu, Leteći Škotlanđanin, prošla je prva testiranja u severnoj Britaniji posle desetogodišnje restauracije i više od 80 godina otkako je postala prva lokomotiva koja je dostigla brzinu od 160 kilometara na sat, izvestio je Bi-Bi-Si.

Na restauraciji motora lokomotive, koja je „penzionisana” još 1963. godine, radio je tim njujorškog Nacionalnog muzeja železnice od 2006. godine, a ovi radovi su, prema procenama Rojtersa, koštali oko četiri miliona funti (šest miliona dolara).

„Leteći Škot je svakako najpoznatija lokomotiva na svetu”, navodi se na zvaničnoj internet stranici njujorškoj muzeja, dok glavni kustos tog muzeja, Endru Meklin, poručuje da je lokomotiva „ustala iz mrtvih” i da joj je ponovo udahnut život, izvestio je britanski javni servis.

Lokomotiva je izrađena 1923. godine, da bi ubrzo postala jedna od najsjajnijih „zvezda” britanskog železničkog sistema. Nakon što je 1963. povučena iz upotrebe, ova lokomotiva je prodata biznismenu koji je odvezao na turneju po SAD. Tokom 1988–1989. godine, pod novim vlasnikom, lokomotiva je dospela i do Australije. (Tanjug)