Ofanziva Islamske države na Tunis

Tanja Vujić

08. 03. 2016. 22:00

Људи се скривају од пуцњаве у предграђу Бен Гердана ((Фото Бета/АП)

Oružani sukob tuniske armije i poveće grupe džihadista nastavljen je i juče, drugi dan zaredom, kod grada Ben Gerdana, na tridesetak kilometara od granice sa Libijom. Prvi ratni okršaj tuniskih snaga bezbednosti i pripadnika Islamske države (ID) izbio je inače u ponedeljak rano ujutru, nakon prodora džihadista u centar strateškog mesta sa 60.000 stanovnika, gde su pokušali da zauzmu niz vojnobezbednosnih objekata. Prema dosadašnjem bilansu, u oružanom okršaju, nedaleko od letovališta Đerba, u ponedeljak je poginulo 55 ljudi (36 džihadista, 12 bezbednjaka i sedam civila).

„Simultani napadi” militantnih grupa u ponedeljak u Ben Gerdanu

imaju za cilj da destabilizuju bezbedonosni sistem i uspostave emirat Islamske države u regionu, ocenio je premijer Tunisa Habib Esid.

Koliko juče premijer Esid je na konferenciji za štampu u Kartagini otkrio da je napad u Ben Gerdanu u ponedeljak izvela grupa od pedesetak ekstremista, mahom Tunišana.

„Tunis je u opasnosti od džihadista”, ocenio je juče francuski „Mond”. Pariski dnevnik upozorava da je operacija džihadista u Ben Gerdanu radikalno drugačija od dosadašnjih. Novi profil napada dogodio se u trenutku kada se Magrebom pronose vesti da je Abu Bakr el Bagdadi, vođa ID, nedavno prebačen iz Turske u libijski grad Sirt. „Abu Bakr el Bagdadi se premestio iz Turske u Libiju da bi izmakao poteri bagdadskog obaveštajnog kruga Rusije, Irana, Iraka i Sirije”, prenela je juče iranska agencija FARS.

Abu Bakr el Bagdadi rukovodi borbama u Tunisu, tvrde drugi bliskoistočni portali. Istovremeno sa eskalacijom oružanih dejstava džihadista u severnoj Africi, Pentagon je na zahtev Bele kuće razradio detaljne analize vojnih opcija u Libiji, izvestio je „Njujork tajms”. U osnovi ovih opcija je da se silovitim bombardovanjem „30–40 ciljeva u četiri regiona zemlje” ID u Libiji zada presudan udarac, koji bi olakšao potonje dejstvo kopnenih trupa. Razmere vojnog plana iznenadile su pojedine visoke predstavnike Obamine administracije koji strepe da bi potencijalno zasipanje bombama moglo da osujeti tekući plan UN za formiranje nove, jedinstvene vlade u ovoj državi.

U međuvremenu, iza američkog vazduhoplovnog udara na položaje ID u Sabrati 19. februara izvestan broj džihadista krenuo je da se povlači iz tog mesta u kome su nakon Sirta imali najjače uporište na zapadu Libije. U povlačenju iz Sabrate – na oko 100 kilometara od državne granice sa Tunisom, džihadisti su izgleda sa sobom poneli velike količine oružja i ratne opreme, navode regionalni izvori.

Uprkos znacima prelivanja sukoba iz Libije, najave mogućeg novog talasa stranih vojnih dejstva u Libiji izazivaju nelagodu u Svetskoj organizaciji, ali i među vodećim zapadnim diplomatskim posmatračima.

Martin Kobler, specijalni izaslanik UN za Libiju, upozorio je nedavno Zapad da vuče pažljive poteze i nakon formiranja jedinstvene vlade za tu severnoafričku državu. Kobler je podsetio da u Libiji „vlada veoma snažno opiranje uplivu stranaca u tamošnja zbivanja”, podseća „Njujork tajms”.

„Bombardovanje položaja Islamske države u Libiji – pre nego što ta zemlja uspe da iznedri novu jedinstvenu vladu – nosi velike rizike”, upozorili su prošle sedmice pred Odborom američkog Senata za spoljnu politiku Frederik Viri, stručnjak za Libiju Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, i Klaudija Gacini, ekspert Međunarodne krizne grupe iz Rima.

Dalji planovi Bele kuće sa Libijom za sada su nepoznati.

U međuvremenu, iza prodora džihadista u Ben Gerdan, ruski predsednik Vladimir Putin i egipatski šef države Abdel Fatah el Sisi su u telefonskom razgovoru naglasili da „borbu protiv terorista treba nastaviti ne samo u Siriji već i u Libiji i u Jemenu”, preneo je Rojters. Francuski lider Fransoa Oland i ruski predsednik Putin su novembra prošle godine, prema navodima „Hafington posta”, razgovarali o angažovanju ruskih snaga u Libiji. Prisustvo ruskih vojnih stručnjaka u Libiji nije još potvrđeno, uprkos glasinama da su stacionirani na istoku te zemlje, nedaleko od Bengazija, navodi britanski vojnopolitički magazin „Afrika konfidenšal”.