Osnivač IKEA oblači se na buvljaku
Из филозофије уштеде настала је ИКЕА (Фото Ројтерс/Боб Стронг)
„Mislim da ne postoji nešto što nosim a da nije kupljeno na buvljaku. Tako želim dati dobar primer”, rekao je osnivač i vlasnik švedskog trgovinskog lanca IKEA Ingvar Kamprad u dokumentarnom programu emitovanom na švedskoj televiziji.
Dok neki govore da nemaju para za jeftine stvari, poslovni magnat i osnivač kompanije IKEA, čuvene po proizvodnji povoljnog nameštaja, poznat je po tome što voli da „uštine dinar”. Ova osobina mu je i pomogla, tvrdi milijarder, da IKEA postane jedan od svetski vodećih brendova.
Izjavom da kupuje „sekondhend” odeću privukao je pažnju štampe koja se prisetila njegovih ranijih izjava. Sklonost ka skromnoj potrošačkoj navici i odbojnost prema statusnim simbolima „Gardijan” potkrepljuje njegovom izjavom iz 2008. kada je rekao da mu je račun od 22 evra izdat u Holandiji uništio budžet za šišanje.
„Naravno, trudim se da se ošišam kada boravim u zemljama u razvoju. Poslednji put je to bilo u Vijetnamu”, rekao je tada Kamprad.
Iz filozofije uštede je nastala IKEA, koja je jednom od najbogatijih ljudi na svetu donela 40 milijardi dolara prihoda.
A gde je Ingvar Kamprad naučio da bude skroman i kako je na ovoj osobini stvorio bogatstvo?
„U prirodi Smalanda je da bude štedljiv”, rekao je u dokumentarcu čije izvode prenosi AFP. Milijarder (američki „Forbs” ga je 2008. godine proglasio četvrtim najbogatijim čovekom na svetu) mislio je na rodno mesto na jugu Švedske. U vreme kada je bio dečak kupovina nameštaja je bila luksuz, zbog čega je maštao o danu kada će ljudi širom sveta moći da kupe lep, svima dostupan nameštaj.
Dečačka maštarija postala je poslovna misija koja je stvorila imperiju, a proizvodnja povoljnog nameštaja ostala je i danas glavni izvor prihoda ove kompanije.
Ingvar Kamprad napuniće uskoro 90 godina. Ceo život je proveo trudeći se da što manje bude prisutan u javnosti, a tako je usmeravao i svoje sinove. Stelan Bjork, autor knjige o porodici Kamprad i njihovoj firmi, napisao je: „Oni su krajnje anonimni. Ponekad se pitam da li uopšte postoje.”
Šveđanin se u poslednje vreme polako povlači iz biznisa ustupajući mesto svojim sinovima, a biografi pišu da menadžment već žali što je ovaj čovek, sjajan u marketingu i koji nikada ne pravi greške, sve manje prisutan u poslu. Kažu da je brend stvorio jer je radio naporno i što je najbitnije – jer je uvek bio blizak s običnim ljudima.
Njegovu strategiju zasnovanu na štedljivosti proučavaju privrednici iz celog sveta, čemu se lično zna čuditi jer je, kako sebe naziva, neuk čovek. I to je tačno, jer Kamprad nije završio fakultet. Po biografima, nastavnici nisu mogli da ga nauče da čita na vreme.
Ipak, mnogi bi voleli da proniknu u tajne neukog maga iz kojih su nastale IKEA generacije.
Kampradova kompanija uskoro bi trebalo da dođe i kod nas. Prve objekte do kraja godine trebalo bi da otvori u Beogradu, objavio je krajem januara premijer Aleksandar Vučić posle sastanka sa švedskim premijerom Stefanom Lovenom u Davosu. Premijer je tada dodao da je IKEA posle decenije obećanja, u julu prošle godine dobila građevinsku dozvolu.
Imperija skromnog Šveđanina nastavlja da se širi. Jednom je rekao da se sve može nadomestiti verom: „Ako radite, a ne gajite entuzijazam, protraćili ste bar trećinu života.”